Zdravlje 2023 prikaza 20. veljače 2015.

Život s kroničnom boli

Ivana_B
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Kronična bol značajno umanjuje kvalitetu života. Na doživljaj boli utječu brojni faktori kao što su dob, spol, okolina, edukacija, emocije, odgoj, religija. Od kronične boli češće pate žene i osobe slabijeg društvenog i imovinskog statusa. Ivana Brkljačić, jedna od najuspješnijih hrvatskih sportašica, 2008. godine karijeru je prekinula zbog ozljeda, a od djetinjstva ima bronhitis. Otkrila je kako se nosi s kroničnim tegobama

Kronična bol značajno smanjuje kvalitetu života osobe koja trpi bol, ali i njegove obitelji jer unatoč činjenici da je ozlijeda zacijelila bolni osjeti ostaju prisutni  tjednima, mjesecima, godinama. Tjelesne posljedice kronične boli su: napeti mišići, ograničena pokretljivost, nedostatak energije i promjene u apetitu. Emocionalne posljedice uključuju depresiju, ljutnju, tjeskobu i strah od ponavljanja ozljede. Najčešće kronične boli odnose se na glavobolju, križobolju, bolove u vratu, kuku, koljenu i ramenu te na psihičke i fizičke traume.

Siromašni i žene češće pate

"Bol je uvijek subjektivno i izrazito osobno iskustvo. Moglo bi se reći da bol nastaje kao psihička interpretacija informatičkih senzacija koje iz tjela dolaze u središnji živčani sustav", objasnio Tomislav Kukin dr. med. spec. anesteziolog iz ambulante za liječenje boli u KBC Zagreb. Iako je bol prirodni odgovor tkiva na ozljedu, ona uvijek predstavlja upozorenje. Na doživljaj boli utječu brojni faktori kao što su dob, spol, okolina, edukacija, emocije, odgoj, religija, intenzitet, trajanje i uzrok. Puno češće se javlja u žena, u starijoj životnoj dobi i kod osoba slabijeg socioekonomskog statusa. "Sve je više dokaza koji pokazuju, suprotno od popularnog mišljenja, da je prag boli kod žena niži nego kod muškaraca", tvrde u Hrvatskom društvu za liječenje boli.

Kronična bol se uzročno-posljedično povezuje s psihijatrijskim poremećajima kao što su strah od tjelesne bolesti, stalna zabrinutost, anksiozni poremećaji, depresija, reakcija na stres. Svaka bol, a pogotovo kronična ima više ili manje izražene i psihološke osobine. Kada je poznat pato-fiziološki uzročni čimbenik bol se konvencionalno klasificira kao "specifična", a kada nije poznat patofiziološki uzročni čimbenik kao "nespecifična", psihogena, idiopatska, konverzivna ili eufemistički atipična bol.

Odlazak iz vrhunskog sporta zbog boli

Kronični bolni sindrom je veliki zdravstveni i socioekonomski problem koji se očituje čestim traženjem liječničke pomoći, visokom cijenom zdravstvene skrbi, bolovanjem, radnom nesposobnošću i invaliditetom te čestim odštetnim zahtjevima.

Ivana Brkljačić, hrvatska rekorderka u bacanju kladiva koja je 2008. godine objavila da se više neće profesionalno baviti sportskim natjecanjem zbog  posljedica ozljeda koje je zadobila tijekom 15-godišnje karijere od djetinjstva pati i od kroničnog bronhitisa. Ipak, Ivanu bronhitis nije spriječio da postigne iznimne sportske rezultate na svjetskom nivou. Ispričala je kako je naučila živjeti sa svojom boli: "Bronhitis prate česte temperature  i upale sinusa i kad se to dvoje spoji nesposobna sam za svakodnevne napore.

Ali naučila sam prevenirati simptome koliko je to moguće. Trudim se ne izlagati velikoj hladnoći kako ne bih dobila upalu sinusa. Izbjegavam piti i antibiotike jer bi ih uz kronični bronhitis pila vrlo, vrlo često." Ivana Brkljačić, kaže da su joj sportske ozljede uglavnom zacijelile, ali da je bol u koljenu, osobito kad je promjena vremena također nešto s čim je naučila živjeti. Ivana se više ne bavi profesionalno sportom, ali kroz svoju tvrtku tvrtku za marketing i promociju ostala je povezana sa svijetom sporta.

Samo timski pristup donosi uspjeh

Dr. Kukin kaže da uvijek počinje od aktualnih svjetskih smjernica za liječenje boli: "Ako se to ne pokaže uspješnim, uključim kreativnu medicinsku intuiciju u najširem smislu. Uvijek pod geslom 'primum non nocere' (prvo ne naštetiti). Savjete pacijentima dajem ovisno o njihovoj osobnosti. Za početak nastojim bolesniku maksimalno pojasniti uzroke njegovih bolova, a zatim zajedno tražimo rješenje. Smatram da se nedovoljno koristi opći potencijal samog bolesnika u njegovu liječenju.

Jer kao što je rekao Sokrat - svi naši problemi dolaze od našeg neznanja.Uvijek kada je u pitanju suzbijanje boli moramo imati u vidu da je bol samo simptom koji ima neki uzrok. Idealno bi bilo, ako se može, otkloniti uzrok te time otkloniti i bol. Samo liječenje simptoma bez uvažavanja uzroka, dugoročno može biti čak i štetno, jer pod plaštom bezbolnosti bolest nekontrolirano napreduje." Liječenje nespecifičnog, psihogenog bolnog poremećaja nije moguće bez holističkog, integrativnog, interdisciplinarnog, timskog pristupa psihijatra, psihologa, fizijatra, neurologa, a ponekad i neurokirurga.

Pročitaj kako pretjerana upotreba antibiotika može štetiti cijeloj zajednici.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.