Mladi u Hrvatskoj suočavaju se s visokom cijenom i nedostatkom edukacije o kontracepciji, dok 63 posto ispitanika istraživanja prakticira prekinuti snošaj kao oblik zaštite, što pokazuje ozbiljne praznine u pristupu pouzdanim metodama zaštite, upozoravaju stručnjaci.
"Hrvatska ozbiljno zaostaje za europskim standardima, a mladi su najviše pogođeni. Nedostatak informacija, financijskih resursa i sustavne podrške mladima otežava donošenje odgovornih odluka“, rekla je Hini Sanja Siročić, predsjednica Udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija.
Usporedbe s državama poput Slovenije pokazuju koliko je pristup kontracepciji u Hrvatskoj ograničen – dok Slovenija nudi besplatne dugotrajne metode poput spirala i implantata, u Hrvatskoj su one slabo dostupne i financijski nepristupačne za većinu mladih.
Podaci iz istraživanja o dostupnosti i korištenju kontracepcije na području Hrvatske koje je provela Udruga Sofija, otkrivaju da prosječan mjesečni trošak za kontracepciju iznosi 12 eura. Tako su najniži troškovi zabilježeni su u panonskoj Hrvatskoj (11,2 eura), dok su najviši u sjevernoj Hrvatskoj (12,8 eura).
Zabrinjavajuća praksa prekinutog snošaja
Jedan od najupečatljivijih podataka odnosi se na metodu prekinutog snošaja, koju povremeno koristi čak 63 posto osoba, dok je za 18 posto mladih to najčešća metoda zaštite.
„Prekinuti snošaj nije pouzdana metoda kontracepcije, a često se koristi zbog nedostatka edukacije i financijskih barijera“, upozorava Ljerka Oppenheim, dopredsjednica Udruge Sofija.
Ova praksa ne štiti od spolno prenosivih infekcija i predstavlja visoki rizik od neplanirane trudnoće.
Prema istraživanjima HZJZ-a, 53 posto mladih nije koristilo nikakvu zaštitu tijekom vaginalnih odnosa, dok su brojke još alarmantnije za oralne i analne odnose – gotovo 87 i 74 posto ispitanika navodi nezaštićene odnose.
Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) naglašava da ovakve statistike odražavaju ne samo nedostatak edukacije već i duboko ukorijenjenu stigmu povezanu sa seksualnim zdravljem.
„Mladi često nemaju podršku ni od obrazovnog sustava ni od zdravstvenih stručnjaka, što ih ostavlja prepuštenima internetu i neprovjerenim informacijama“, upozorava.
Utjecaj konzervativnih stavova i manjak edukacije
Trenutno se u školama kontracepcija obrađuje uglavnom kroz biologiju i međupredmetnu temu zdravlje, a nastavu o tim temama vode razrednici koji nisu specijalizirani za to i nemaju odgovarajuće materijale.
"To dovodi do toga da se u većini škola ova tema preskače, a problem je još izraženiji u strukovnim školama, gdje biologija nije obavezni predmet, pa učenici nisu izloženi ni osnovnim informacijama o spolnom zdravlju", napominje Cesar.
Prema podacima iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2021., zdravstvenim odgojem na temu spolno prenosivih bolesti obuhvaćeno je nešto više od šest posto učenika prvih razreda srednje škole, dok je tema "Zaštita reproduktivnog zdravlja" obuhvatila samo četiri posto učenika drugog razreda, objašnjava Cesar.
Aleksandar Štulhofer, predstojnik Katedre za seksologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe da su konzervativni stavovi unutar obitelji i obrazovnih institucija dodatna prepreka.
"Obitelji koje slijede religijske norme rijetko razgovaraju o seksualnosti, a kad to čine, teme su često ograničene na biologiju ili apstinenciju. To mladima ne daje alate potrebne za donošenje informiranih odluka", objašnjava Štulhofer.
Prema nacionalnim istraživanjima provedenim 2005., 2010. i 2021., prihvaćenost stavova koji odražavaju seksualnu permisivnost ili liberalnost među mladima porasla je tijekom tih petnaestak godina.
"Porast nije osobito velik, možda i stoga jer je već 2005. godine zabilježena razmjerno visoka permisivnost“, ističe Štulhofer.
Stavovi permisivnosti nešto su snažnije izraženi među mladim ženama nego među muškarcima.
"Još se jedna promjena dogodila tijekom promatranog razdoblja - mladi koji su odrasli u vrlo religioznim obiteljima bili su značajno manje permisivni u najnovijem mjerenju u odnosu na početno“, dodaje Štulhofer. "Drugim riječima, religioznost je u međuvremenu postala povezanija sa seksualnom konzervativnošću."
Cesar pak dodaje kako društveni utjecaji dodatno pogoršavaju situaciju. Prema njezinim riječima, katolička crkva, koja ima značajan utjecaj u Hrvatskoj, često promovira apstinenciju kao jedinu prihvatljivu opciju, istovremeno se protiveći modernim metodama kontracepcije.
"Crkva širi dezinformacije o kontracepcijskim pilulama, tvrdeći da su štetne i nepouzdane, što doprinosi stigmatizaciji i ograničavanju pristupa", rekla je.
Seksualna slika mladih: Odgađanje prvih odnosa, ali i manjak zaštite
Podaci ukazuju na promjenu u dobu stupanja mladih u prve spolne odnose.
"Prije petnaestak godina mladi su prvi spolni odnos imali između 17. i 18. godine, dok se danas to događa u prosjeku pola godine kasnije“, navodi Štulhofer.
Međutim, unatoč kasnijem ulasku u seksualne odnose, razina odgovornog ponašanja nije se značajno povećala. "Mladi su manje seksualno aktivni nego prije, ali i dalje postoji potreba za sustavnim radom na unaprjeđivanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja", istaknuo je.
Prema istraživanju udruge Sofija, 81 posto mladih koristilo je neku metodu kontracepcije pri posljednjem seksualnom odnosu, dok je 18 posto njih izjavilo da nisu osjećali potrebu za zaštitom zbog povjerenja u partnera ili planiranja trudnoće.
Ovaj podatak ukazuje na to da, iako postoji određena razina svijesti o važnosti zaštite, povjerenje i osjećaj sigurnosti često rezultiraju rizičnim ponašanjem.
Nedostupnost usluga u ruralnim područjima
Kada je riječ o pristupu kontracepciji u ruralnim dijelovima Hrvatske, Siročić dodaje da je on dodatno otežan zbog manjka ginekologa i savjetovališta.
U malim sredinama često postoji stigma koja odvraća mlade žene od traženja pomoći.
"Diskrecija je ključna za korištenje usluga, no u manjim zajednicama to je gotovo nemoguće", objašnjava predsjednica udruge Sofija.
Također, ograničena ponuda kontracepcijskih sredstava u ljekarnama i visoke cijene dodatno su prepreka ženama koje žele koristiti modernu zaštitu. Prema istraživanju, financijske prepreke i otežan pristup kontracepcijskim metodama problemi su za 18 posto ispitanika.
"Žene iz ruralnih sredina često koriste prirodne metode poput praćenja plodnosti ili prekinutog snošaja, iako one nisu pouzdane", dodaje Cesar, ističući kako su u urbanim sredinama bolje razvijeni sustavi podrške i dostupniji moderni kontraceptivi.
Kako unaprijediti seksualno zdravlje mladih?
Stručnjaci se slažu da je ključ uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u škole.
Takav program trebao bi obuhvatiti teme poput kontracepcije, spolno prenosivih bolesti, emocionalnih aspekata seksualnih odnosa i rodne ravnopravnosti.
Sanja Cesar ističe da su evaluacije u drugim zemljama pokazale kako edukacija temeljena na znanstvenim činjenicama i ljudskim pravima doprinosi smanjenju rizičnog ponašanja i jačanju odgovornosti.
Osim edukacije, važna je i dostupnost usluga – besplatna ili subvencionirana kontracepcija, savjetovanja sa stručnjacima i online resursi koji mladima nude provjerene informacije.
„Mladi trebaju imati podršku zajednice i sustava kako bi mogli donositi informirane odluke o svom zdravlju“, poručila je Oppenheim.
