Naša čitateljica Melita smatra kako ima problema s tlakom, a s obzirom da je njezin otac nedavno imao operaciju srca zanima ju postoji li i kod nje povećan rizik od bolesti krvnih žila srca. Koji sve čimbenici utječu na razvoj koronarnih bolesti te jesu li one nasljedne objasnila je doktorica Maja Antončić-Svetina, specijalistica interne medicine iz Poliklinike Sunce
Pitanje čitateljice
'Gotovo uvijek imam nizak tlak koji je negdje oko 110/70 mmHg, a otkucaji su oko 80 do 90. No tlak mi je tijekom toplih mjeseci iznosio 90/55 mmHg, a otkucaji 90, pa me zanima je li to normalno? Napominjem kako mi je, u vrijeme kada se tlak počeo spuštati, bilo teško u smislu vrtoglavice i umora, ali sada sam se naviknula na takav tlak.
Također, s obzirom da je moj otac u drugom mjesecu imao operaciju srca (3 premosnice), zanima me postoji li rizik da i ja, s ovakim otkucajima, u budućnosti imam slične probleme. Tata ima uredan život. Ne pije, ne puši, težina mu je u redu, masnoća mu je 6.6, tlak je bio povišen, oko 140, i eto što mu se dogodilo.
Ja također ne pijem, ne pušim i nemam povišene masnoće i kolesterol te svake godine idem na pregled. Imam 37 godina. Molim vas za savjet - trebam li biti zabrinuta ili ne?', pita Melita.
Odgovor stručnjaka
Navodiš da imaš niži tlak -110/70 mmHg, u toplijim mjesecima si primijetila da je bio oko 90/55 mmHg. Prvi tlak spada u kategoriju normalnih vrijednosti tlaka. Tlak je obično niži kada su više temperature zraka koje uvjetuju širenje krvnih žila (na taj način smanjujemo svoju tjelesnu temperaturu). Automatski zbog nižeg tlaka imamo viši puls (da bi količina kisika koja se doprema na periferiju bila ista).
Znači, tvoj viši puls u ovom slučaju nije zabrinjavajući. Uvjetovan je nešto nižim tlakom, a ovaj je opet uvjetovan višim temperaturama zraka.
Drugo pitanje vezano je uz tvog oca koji je koronarni bolesnik. Koronarna bolest uvjetovana je čimbenicima na koje ne možemo utjecati - spol, dob, naslijeđe i skupinom čimbenika na koje možemo utjecati - masnoće u krvi, tlak, pušenje, fizička aktivnost, stres.
Svaki čimbenik rizika vuče sa sobom povećan rizik za razvoj koronarne bolest. Primjerice, povišen tlak predstavlja tri puta veći rizik za razvoj bolesti krvnih žila srca (koronarne bolesti). Važno je naglasiti kada postoji više faktora rizika, njihovi rizici se ne zbrajaju nego multipliciraju.
Važnost preventivnih pregleda
S obzirom da ti imaš pozitivno nasljeđe, postoji veći rizik da razviješ koronarnu bolest od osobe koja nema pozitivnu obiteljsku anamnezu za tu bolest. No na to ne možeš utjecati, budući da ne možemo birati svoje roditelje.
Da bi spriječili razvoj koronarne bolesti bitno je da djelujemo na čimbenike na koje možemo utjecati. Pozitivno nasljeđe samo uvjetuje da budemo savjesniji u kontroli čimbenika rizika koje možemo kontrolirati.
Važni su preventivni pregledi jednom godišnje u kojima bi se napravili: krvni čimbenici rizika i ergometrija za muškarce starije od 40 godina te za žene u menopauzi. Na osnovu tih pokazatelja liječnik će odlučiti o potrebi daljnjeg načina liječenja i eventualnoj terapiji (ponovni sistematski za godinu dana ili eventualna dodatna obrada).
Povremeno izmjeri tlak (ujutro i navečer nakon pet minuta mirovanja). U slučaju da kroz par dana dobiješ vrijednosti iznad 140/90 mmHg javi se na konzultaciju.
Osiguranje u obliku zdravog načina života
U borbi s koronarnom bolesti osim preventivnih pregleda i praćenja čimbenika rizika važan je i zdrav način života - svakodnevna fizička aktivnost u trajanju od barem 30 minuta, odgovarajuća tjelesna težina (indeks tjelesne mase do 25), nepušenje, zdrava prehrana te borba protiv stresa.
Ako sve gore nabrojeno primijeniš, ne znači da se neće razviti koronarna bolest u budućnosti (obično kada se uđe u menopauzu naslijeđe dolazi do izražaja), ali ćemo je dijagnosticirati u začetku i držati pod kontrolom samo lijekovima.
