Alergije se definiraju kao pretjeran odgovor imuniteta na tvari kojima smo okruženi, a organizam ih doživljava kao prijetnju za zdravlje. Najčešći uzroci alergija su pelud biljaka, hrana, životinjska dlaka, prašina i grinje.
Alergijske reakcije počinju u imunološkom sustavu. Kada osoba koja je alergična naiđe na bezopasnu tvar, poput prašine, plijesni ili polena, imunološki sustav može reagirati stvarajući antitijela koja "napadaju" alergen te se javljaju simptomi poput svrbež, curenja iz nosa, nadraženih očiju u i drugih simptoma. Svrha imunološkog sustava je obraniti i držati mikroorganizme, poput određenih bakterija, virusa i gljivica izvan tijela i uništiti sve infektivne mikroorganizme koji ulaze u tijelo. Imunološki sustav sastoji se od složene i vitalne mreže stanica i organa koji štite tijelo od infekcije.
Organi koji sudjeluju u imunološkom sustavu nazivaju se limfoidni organi. Oni utječu na rast, razvoj i oslobađanje limfocita (vrsta bijelih krvnih stanica). Krvne i limfne žile važni su dijelovi limfoidnih organa. Oni prenose limfocite do i iz različitih područja tijela. Svaki limfoidni organ igra ulogu u proizvodnji i aktivaciji limfocita, neki od tih organa su: krvne žile, koštana srž, limfni čvorovi, limfne žlijezde, slezena, krajnici.
Pogledaj peludni kalendar i peludne prognoze kako bi se bolje zaštitila od alergije
Kako osoba postaje alergična i uzroci?
Alergeni se mogu udisati, gutati ili ući kroz kožu. Uobičajene alergijske reakcije, poput sijene groznice, određene vrste astme i osipa povezane su s antitijelom koje proizvodi tijelo koje se naziva imunoglobulin E (IgE). Svako IgE antitijelo može biti vrlo specifično, reagirajući protiv određenih polena i drugih alergena. Drugim riječima, osoba može biti alergična na jednu vrstu polena, ali ne i drugu. Kada je osjetljiva osoba izložena alergenu, tijelo počinje proizvoditi veliku količinu sličnih IgE antitijela. Sljedeće izlaganje istom alergenu može rezultirati alergijskom reakcijom. Simptomi alergijske reakcije variraju ovisno o vrsti i količini prisutnog alergena i načinu na koji imunološki sustav tijela reagira na taj alergen. Alergije mogu utjecati na svakoga, bez obzira na dob, spol, rasu ili socioekonomski status. Općenito, alergije su češće kod djece. Međutim, prva se pojava može dogoditi u bilo kojoj dobi ili se može ponoviti nakon više godina remisije.
Postoje li saznanja zašto je kod nekih osoba imunološka reakcija na vanjske podražaje tako burna objasnila je Mr.sc. Silvana Mišković, dr.med. iz Poliklinike Analiza: "Rizičnim čimbenicima za nastanak alergije smatraju se nasljedna sklonost, izloženost alergenima, onečišćenje okoliša, smanjena stimulacija imunološkog sustava u ranoj životnoj dobi kao i suvremeni način života (duži boravak u zatvorenom prostoru, promijenjen način prehrane, smanjena tjelesna aktivnost, prekomjerna uporaba lijekova, izloženost stresu)."
Ovisi li jačina simptoma o stanju imuniteta?
Mr.sc. Silvana Mišković, dr.med.
"Alergija se ne može izliječiti, ali 'dizanje imuniteta' itekako može pomoći u olakšavanju simptoma bolesti", kaže dr. Mišković i objašnjava: "Uz minimiziranje kontakta sa potencijalnim alergenom, dodatno uzimanje vitamina C, a posebno bioflavonoida (kvercetina) koji inhibira oslobađanje histamina i stvaranje upalnih elemenata smanjuje se intenzitet alergijske reakcije. Također uzimanje beta glukana te probiotika potiče obrambene sposobnosti organizma."
Dr. Mišković savjetuje kako ublažiti simptome uzrokovane sezonskim alergijama:
Prvi korak u prevenciji je sezonskih alergija je izbjegavanje kontakta sa alergenom. Kako bi pacijenti uspjeli u tome, savjetuje im se:
- Praćenje peludnog kalendara cvjetanja biljaka i drveća
- Praćenje biometeorološke prognoze i izbjegavanje izlaženja iz kuće u periodu od 10 do 17 sati kada je koncentracija peludi najviša u zraku te zatvaranje prozora u spomenutom vremenu
- Nakon boravka na otvorenome, poželjno bi bilo da se pacijent otušira, opere kosu, presvuče kako bi se dodatno smanjio unos peludi
- Izbjegavanje sušenja i provjetravanja posteljine i odjeće na otvorenom
- Smanjivanje fizičke aktivnosti koja produbljuje disanje čime se u organizam unosi veća koncentracija peludi
- Započeti korištenje propisane terapije barem 10 do 15 dana prije očekivane sezone cvjetanja.
