Starenje može uzrokovati promjene u srcu i krvnim žilama te srce prilikom fizičke aktivnosti ili u stresu može kucati jače nego u mlađoj dobi za vrijeme istih aktivnosti. Međutim, broj otkucaja srca u minuti (brzina otkucaja srca) u mirovanju ne mijenja se značajno s normalnim starenjem.
Srce je mišić koji pumpa krv u tijelo, a normalno zdravo srce odraslih otprilike je veličine stisnute šake. Kao što motor pokreće automobil, srce održava tijelo u pokretu.
Promjene koje se događaju s godinama mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Glavni uzrok srčanih bolesti jest nakupljanje masnih naslaga u zidovima arterija i to je proces koji traje godinama, dobra vijest je da se zdravim načinom života te promijene mogu izbjeći, smanjiti ili odgoditi. Za osobe starije od 65 godina puno je izglednije da obole od koronarnih bolesti i zatajenja srca od mlađih. Najčešća promjena koja se događa sa starenjem, a povezana je s kardiovaskularnim bolestima je povećana krutost velikih arterija - arterioskleroza ili otvrdnuće arterija. To uzrokuje visoki krvni tlak ili hipertenziju koja postaje sve češća kako osoba stari.
Visoki krvni tlak i ostali faktori rizika, uključujući dob, povećavaju rizik od razvoja ateroskleroze. Budući da postoji nekoliko promjenjivih čimbenika rizika za aterosklerozu to nije nužno normalan dio starenja. Plak se nakuplja unutar zidova arterija i vremenom ih stvrdnjava i sužava, što ograničava protok krvi bogate kisikom do organa i drugih dijelova tijela. Bolest srca se razvije kada se nakupi plak u koronarnim arterijama, smanjujući dotok krvi u srčani mišić.
S vremenom srčani mišić može oslabiti i / ili se oštetiti što rezultira zatajenjem srca. Oštećenje srca može biti uzrokovano srčanim udarima, dugogodišnjom hipertenzijom i dijabetesom te kroničnom uporabom žestokog alkohola.
Kada osoba uđe u određenu dob treba češće mjeriti krvni tlak čak i ako je tijekom mlađih godina života imala nizak tlak. To je potrebno zato jer promijene na arterijama mogu dovesti do hipertenzije. Moguće je da se osoba osjeća dobro iako ima povišeni krvni tlak, ali ako se ne liječi može doći do moždanog udara i problema sa srcem, očima, mozgom i bubrezima. Kako bi se tlak regulirao potrebno se redovito baviti tjelesnom aktivnošću, prilagoditi prehranu i smanjiti unos soli, a i lijekovi su često nužni.
Promjene na srcu koje najčešće dolaze s godinama:
- Skupljanje vode - Postoje promjene povezani s dobi koje mogu dovesti do aritmije - ubrzanog, usporenog ili nepravilnog rada srca. Srčani zalisci složene su strukture koje imaju funkciju ventila, a smještene su između pretklijetke i klijetke odnosno između klijetke i arterije koja izlazi iz srca, a kontroliraju protok krvi između komora srca te mogu postati deblji i čvršći. Ako dođe do zadebljana, mogu ograničiti protok krvi iz srca, a ako se oba začepe može doći do nakupljanja tekućine u plućima ili tijelu (noge, stopala i trbuh).
- Povećano srce - Komore srca mogu se povećati. Srčana stijenka zadeblja pa se količina krvi koju komora može zadržati smanjuje unatoč povećanoj ukupnoj veličini srca. Dugotrajna hipertenzija glavni je uzrok zadebljanja srčane stijenke, što može povećati rizik od aritmije.
- Edem - S porastom dobi ljudi postaju osjetljiviji na sol što može uzrokovati porast krvnog tlaka i / ili oticanje gležnja ili stopala (edem).
- Slabo srce zbog drugih bolesti - Bolesti štitnjače i kemoterapija mogu oslabiti srčani mišić. Stvari koje ne možete kontrolirati, poput obiteljske anamneze, mogu povećati rizik od srčanih bolesti. No, vođenje zdravog stila života može pomoći da izbjegnete ili odgodite ozbiljne bolesti.
Simptomi srčanih bolesti
Rana srčana bolest često nema simptome ili su simptomi jedva zamjetni. Zato su važni redoviti pregledi kod liječnika.Odmah se obratite svom liječniku ako osjetite bol u prsima, pritisak ili nelagodu. Međutim, bol u prsima manje je čest znak srčane bolesti kako napreduje, stoga budite svjesni drugih simptoma. Javite se liječniku, ako primijetite:
- Bol, ukočenost i/ili bockanje u ramenima, rukama, vratu, čeljusti ili leđima
- Kratak dah u mirovanju ili dok ležite ravno
- Bol u prsima tijekom fizičke aktivnosti koja postaje bolja kada se odmarate
- Vrtoglavica
- Zbunjenost
- Glavobolje
- Hladni znoj
- Mučnina i povraćanje
- Umor
- Oticanje gležnjeva, stopala, nogu, trbuha ili vrata
- Smanjena sposobnost vježbanja ili tjelesne aktivnosti
- Problemi u obavljanju normalnih aktivnosti.
Problemi s aritmijom mnogo su češći kod starijih odraslih osoba nego kod mlađih ljudi. Aritmiju treba liječiti. Potražite pomoć liječnika, ako osjetite podrhtavanje u prsima ili imate osjećaj da vam srce preskače ili kuca prejako, pogotovo ako je praćeno vrtoglavicom, umorom ili vam nedostaje daha.
Izvori za članak: U.S. Department of Health & Human Services, National Institute on Aging.
