Što učiniti kada je strah od odlaska liječniku jači od brige za zdravlje?

Mnogi od nas su toliko puta u životu čuli poslovicu 'Bolje spriječiti nego liječiti' pa ipak se olako odnose prema prevenciji svog zdravlja. Kada se, pak, pojavi konkretan problem, posebno kada je u pitanju koža, najčešće je naša reakcija 'proći će samo od sebe'. I pri tome sve poduzimamo da odjećom prikrijemo vidljivi problem jer nas je sram da netko to vidi. 

No, ako problem nakon izvjesnog vremena ne prođe, svjesni smo da bismo trebali posjetiti stručnu osobu kako bi dijagnosticirala o čemu se radi. Istraživanja pokazuju da je sve veći postotak ljudi koje je strah odlaska liječniku, uključujući i dermatologa. Jesu li sve alarmantnija upozorenja o melanomu i važnosti zaštite kože od štetnih sunčevih zraka uzrok tog straha? Zašto nam je posebno neugodno kada se radi o kožnim oboljenjima i možemo li (i kako) umanjiti taj strah pokušali smo otkriti u razgovoru s psihologinjom i psihoterapeutkinjom Andreom Gerčar.

Pozadina straha od pregleda kod specijaliste

„Strah od odlazaka kod dermatologa u principu se ne razlikuje od straha od odlaska liječniku opće prakse – u podlozi oba straha je svojevrsno magično mišljenje prema kojem nas 'ono što ne znamo - ne boli'. Uz odgađanje pregleda, osoba obično negira postojeće tegobe, odnosno u slučaju kožnih problema, iako možda uočava određene promjene i nepravilnosti na koži, radije bira ne razmišljati o tome. Možemo reći da je negiranje problema određeni zaštitni mehanizam koji nam omogućuje da zadržimo iluziju vlastite neranjivosti te osjećaj kontrole nad vlastitim životom, pa dakle i zdravljem. Naime, svi mi živimo s određenom dozom pretjeranog optimizma vezanog uz to koliko imamo utjecaja na različite stvari u svom životu; taj optimizam itekako nam je potreban jer se pomoću njega lakše nosimo s nepredvidljivošću svijeta. Nažalost, koliko je zapravo svijet nepredvidljivo i nestabilno mjesto mogli smo se uvjeriti kroz niz događaja koji su naše društvo zatekli posljednjih par godina“, upozorava Andrea Gerčar.

Objašnjava nam kako je u socijalnoj psihologiji poznat termin 'osnovna atribucijska pogreška', sklonost ljudi da loše stvari koje se dogode drugim ljudima pripišu osobinama tih ljudi, a ne vanjskim faktorima, odnosno situaciji u kojoj su se našli. 

„Tako ćemo, primjerice, saznanje o dijagnozi melanoma kod svoje poznanice objasniti time da se ona neodgovorno izlagala suncu u podnevnim satima, i da se nama, s obzirom da se nikada ne izlažemo jakom suncu, takva dijagnoza jednostavno ne može dogoditi, što naravno nije istina. Međutim, iz ovoga je vidljivo da dijagnoze bolesti, uključujući naravno i kožna oboljenja, nose puno društvene stigme i internaliziranog osjećaja srama i krivnje. Zapravo je ova stigma baš naročito izražena u području kožnih oboljenja, jer je koža organ koji je svima vidljiv, naročito u ljetnim mjesecima, uz povećanu propagandu od strane medija i društvenih mreža koji podržavaju iluziju da je izgled i zdravlje kože u potpunosti pod našom kontrolom, te da je svaki eventualni neuspjeh u održavanju kože zdravom i lijepom - naša vlastita krivnja“, dodaje psihologinja.

Foto: shutterstock

Kada obavezno posjetiti stručnjaka za mentalno zdravlje?

Zato preporučuje odlazak stručnjaku u području mentalnog zdravlja u svim onim situacijama u kojima uočavamo da nam naše misli, osjećaji i ponašanja ne pomažu da vodimo zdrav život i donosimo konstruktivne odluke. Isto tako, preporučuje se posjetiti stručnjaka i ako vanjska podrška, kao što su obitelj i prijatelji, ne uspijeva pomoći osobi da se trgne iz statusa quo. Alarm koji ukazuje na nužnost stručne potpore svakako je situacija u kojoj se zdravstveno stanje pogoršava, a osoba i dalje negira probleme i odbija odlazak liječniku, te pri svakom spomenu pregleda reagira obrambeno.

„Iskrenost prema sebi je preduvjet bilo kakve promjene. Dok god umanjujemo probleme i izbjegavamo se suočiti s njima, sami smo sebi najveći neprijatelj. Ipak, to ne znači da morate kroz sve prolaziti sami. Zamolite partnera, člana obitelji, prijatelja ili prijateljicu da vas prate na pregled i budu vam podrška. Dok čekate sam termin pregleda, radite stvari koje su vam ugodne, koje vas opuštaju i koje vam pune baterije. Tjelesna aktivnost je pri tome vrlo važna, jer nam omogućuje da izbacimo van nakupljeni stres i negativnu energiju“, savjetuje naša sugovornica.

Kako možeš sama sebi pomoći da lakše odeš kod dermatologa?

Ako se bojiš što će se dogoditi tijekom samog posjeta dermatologu, prije prve konzultacije nazovi ili otiđi u ordinaciju da se raspitaš o osnovnim postupcima. Istraživanja u psihologiji davno su pokazala da su nam situacije koje nose puno neizvjesnosti i koje od nas zahtijevaju suočavanje s nepoznatim puno stresnije od onih situacija za koje znamo da će uključiti određeni stupanj nelagode, ali barem znamo što nas čeka, pa se na to možemo i fizički i psihički pripremiti!

Tijekom samih konzultacija također obavezno postavljaj pitanja liječniku. On ili ona će i tebi postavljati pitanja, stoga gledaj na taj proces kao na dvosmjernu ulicu. Ključ dobrog odnosa je uspostavljanje povjerenja. 

I najvažnije od svega, u svim koracima, od donošenja same odluke o odlasku na pregled pa do dobivanja rezultata pretraga, odnosi se prema sebi sa suosjećanjem. Hrabrost ne znači raditi stvari koje su nam lake i jednostavne, već upravo raditi one stvari koje su nam i teške i u vezi kojih osjećamo strah, ali su na duge staze dobre za nas.

Foto: shutterstock

Zašto obaviti dermatološki pregled?

Različiti osipi, alergije na koži, kapilare, hiperpigmentacijske mrlje, gljivične infekcije i sl. kožni problemi spadaju među najčešće pojave koje želimo sakriti, ali i po mogućnosti izliječiti bezbolno - u što kraćem roku. Ne postoji osoba koja u životu nije imala neki kožni problem, pa bi nam dermatološki pregled zapravo trebao predstavljati 'normalnost' kao odlazak zubaru kada nas zaboli zub.

Dermatološki pregled, uz odgovarajući dijagnostiku, sastoji se od kliničkog pregleda kože i njezinih sluznica, a najčešće uključuje detaljniji pregled kose, tjemena i vlasišta te madeža. Nakon postavljene sumnje u određenu dijagnozu bolesti, preporučuje se dodatna dijagnostička obrada – to su najčešće biopsije kože ili kože vlasišta. Ako postoje indikatori infekcije, uzima se bris za bakteriološku ili mikrobiološku obradu. Nakon dobivenih rezultata i analize dijagnostičkih obrada, dermatolog će preporučiti potrebnu terapiju liječenja.

Kreme za sunčanje iz dm-ove Sundance linije ne sadrže umjetna bojila, parabene ni parafine, vrlo lako se razmazuju i dobro upijaju u kožu, a unutar linije možeš pronaći čak i Pro Climate i veganske preparate za zaštitu od sunca za lice i tijelo što je dodatni plus jer osim što štite tvoje zdravlje, štite i naš okoliš. Ovog ljeta odluči se za Sundance zaštitu od sunca i budi zdrava, vesela i ono najvažnije - sigurna i bezbrižna na suncu!