Europska unija presrela je rekordan broj opasnih proizvoda u 2025. godini, a na vrhu liste nalaze se kozmetika, igračke i električni uređaji.
Kreme, igračke i punjači za mobitele koji dolaze u Europu nikada nisu bili opasniji, pokazuje novo izvješće EU-a koje je već treću godinu zaredom zabilježilo rekordni broj sigurnosnih upozorenja.
Prošle godine je u sustav Safety Gate — europski alat za nadzor opasnih proizvoda na tržištu — prijavljeno 4671 upozorenja, stoji u novom izvješću.
Brojke za 2025. najviše su otkad je sustav pokrenut 2003. godine — riječ je o porastu od 14 posto u odnosu na 2024. te više nego dvostruko u odnosu na 2022.
"Proizvodi široke potrošnje važan su dio naših svakodnevnih života. Bez obzira odakle dolaze i čemu služe, moraju biti sigurni za naše zdravlje i za okoliš", rekao je europski povjerenik za zaštitu potrošača Michael McGrath tijekom predstavljanja Izvješća Safety Gate 2025.
Objasnio je i da je, zbog brzog rasta e-trgovine i sve većeg broja paketa koji ulaze u Europsku uniju iz trećih zemalja, sigurnosni okvir postao važniji nego ikad.
EU je 2003. uvela Sustav brzog uzbunjivanja kako bi identificirala opasne neprehrambene proizvode. Sustav pokriva rizike za ljudsko zdravlje — poput gušenja, davljenja te oštećenja sluha ili vida — kao i rizike za okoliš, energetske resurse i imovinu.
Koji se proizvodi najčešće prijavljuju kao opasni?
Kozmetika, igračke te električni uređaji i oprema prednjače na popisu najčešće identificiranih opasnih proizvoda.
Najčešće prijavljeni rizik odnosi se na opasne kemikalije, koje čine 53 posto svih upozorenja, potom slijedi rizik od ozljeda s 14 posto te rizik od gušenja s devet posto.
Gotovo osam od deset upozorenja odnosi se na kozmetiku koja sadrži butilfenil metilpropional (BMCHA), sintetički miris zabranjen u EU-u od 2022. godine. Ova se tvar prije zabrane često koristila u parfemima, losionima i kućanskim proizvodima, no naknadno je utvrđeno da može imati štetne učinke na reproduktivni sustav i izazvati iritacije kože.
U izvješću se nadalje navodi da su nacionalne vlasti prvi put prijavile slučajeve lakova za nokte koji sadrže trimetilbenzoil difenilfosfin oksid (TPO), kemikaliju koja se koristi u UV/LED gel lakovima. Njena je upotreba zabranjena u EU-u 2025. zbog zabrinutosti oko rizika za prenatalno zdravlje i mogućih alergijskih reakcija, piše Euro News.
Koje su zemlje detektirale najviše opasnih proizvoda i odakle oni dolaze?
Italija je prijavila najveći broj opasnih proizvoda — 1193 upozorenja u 2025. godini — slijedi Njemačka s 465 i Francuska s 455. Grčka nije imala niti jednu prijavu, Rumunjska dvije, a Island pet.
Safety Gate sustav bilježi i zemlju podrijetla proizvoda. Povjerenik McGrath istaknuo je da gotovo tri četvrtine proizvoda potječe izvan Europske unije.
Najveći izvor bio je Kina, s 2006 od ukupno 4671 prijave. Unutar Europe, najviše prijava odnosilo se na proizvode proizvedene u Italiji (614), a potom u Njemačkoj (288).
"Igračke kojima se djeca mogu ugušiti, kozmetika koja izaziva osip ili punjači koji se mogu zapaliti i dalje ulaze u Europu, često putem kineskih online trgovina, ostavljajući u praksi situaciju u kojoj nitko u opskrbnom lancu ne preuzima odgovornost", izjavio je Agustín Reyna, glavni direktor Europske organizacije za zaštitu potrošača (BEUC).
Dodao je i da se internetska tržišta moraju smatrati odgovornima i, u konačnici, snositi pravnu odgovornost kad nitko drugi ne jamči sigurnost potrošača.
Kako sustav funkcionira?
Sustav brzog uzbunjivanja Safety Gate prima prijave nacionalnih tijela koja identificiraju opasne proizvode na svojim tržištima. Informacije mogu doći od poduzeća ili od građana putem platforme Consumer Safety Gateway.
Europska komisija provjerava informacije i dijeli ih s ostalim državama članicama, koje potom traže proizvod na svojim tržištima.
Nakon što se informacije potvrde, objavljuju se na Safety Gate portalu i dostupne su svim građanima.
Međutim, BEUC upozorava da registrirane prijave predstavljaju tek vrh ledenog brijega jer nadležna tijela ne mogu kontrolirati sve proizvode koji ulaze na tržište EU-a.
Organizacija za zaštitu potrošača navela je da statistika ne omogućuje zaključak o tome pada li razina sigurnosti ili, naprotiv, veći broj prijava znači da su države članice pojačale intenzitet nadzora ili da sustavi kontrole postaju učinkovitiji.
