Ljeto je za mnoge sinonim za godišnji odmor, more i boravak na otvorenom, no posljednjih godina sve češće donosi i upozorenja zdravstvenih službi, izvanredne meteorološke prognoze te vijesti o rastu broja umrlih tijekom razdoblja ekstremnih vrućina.
Ono što se nekada smatralo neugodnim, ali uglavnom podnošljivim dijelom ljeta, danas se sve više prepoznaje kao ozbiljan javnozdravstveni problem.
Prema procjenama objavljenima u časopisu Nature Medicine, tijekom ljeta 2022. zbog posljedica visokih temperatura umrlo je više od 60.000 ljudi u Europi, dok je 2023. zabilježeno oko 47.690 smrti povezanih s vrućinom. Analize objavljene tijekom 2025. pokazale su da je i ljeto 2024. odnijelo više od 62.000 života. Stručnjaci pritom naglašavaju da se ne radi samo o izravnim slučajevima toplinskog udara. Vrućina povećava rizik od srčanih i moždanih udara, pogoršava kronične bolesti te može ubrzati smrt kod osoba koje su već zdravstveno ugrožene.
Europska agencija za okoliš upozorava da su toplinski valovi danas najsmrtonosniji vremenski ekstrem na kontinentu. Procjenjuje se da je čak 95 posto svih smrti povezanih s vremenskim i klimatskim nepogodama u Europi od 1980. godine bilo povezano upravo s visokim temperaturama. To je više nego od poplava, oluja i drugih prirodnih katastrofa zajedno.
Za Hrvatsku ne postoji jedinstvena statistika koja bi pokazala koliko ljudi godišnje umire zbog vrućine, no domaći epidemiolozi već godinama upozoravaju na povezanost toplinskih valova i povećane smrtnosti. Stručnjaci pritom govore o takozvanom višku smrtnosti – dodatnom broju umrlih tijekom razdoblja ekstremnih temperatura u odnosu na uobičajene vrijednosti za isto doba godine. Posebno je zanimljiv podatak iz velike europske analize prema kojoj je Osijek svrstan među gradove s najvećim zdravstvenim opterećenjem povezanim s vrućinom u Europi. Studija je obuhvaćala 854 europska grada i analizira smrtnost povezanu s vrućinom tijekom ljeta 2022.
Rizik za zdravlje na visokim temperaturama
Godinama se u javnosti spominjala granica od 35 stupnjeva Celzijevih tzv. temperature mokrog termometra kao svojevrsna granica ljudske izdržljivosti. Riječ je o kombinaciji temperature i vlage zraka pri kojoj se organizam više ne može učinkovito hladiti isparavanjem znoja.
No posljednjih godina znanstvenici sve češće upozoravaju da je stvarnost mnogo složenija. Nova istraživanja pokazuju da ozbiljne zdravstvene posljedice mogu nastupiti znatno prije nego što se dosegnu takve ekstremne vrijednosti. Na podnošenje vrućine ne utječe samo temperatura zraka nego i vlažnost, trajanje toplinskog vala, dob osobe, prisutnost kroničnih bolesti, lijekovi koje uzima te mogućnost rashlađivanja prostora.
Drugim riječima, za zdravu mlađu osobu temperatura od 33 stupnja možda neće predstavljati veći problem, dok za stariju osobu sa srčanim zatajenjem ili kroničnom plućnom bolešću ista temperatura može biti ozbiljna prijetnja.
Zbog toga stručnjaci danas upozoravaju da se ne smije čekati da temperature dosegnu rekordne razine kako bi se poduzele mjere zaštite. Zdravstveni rizik počinje puno ranije.
Tropske noći postaju jednako opasne kao i vrući dani
Kad se govori o toplinskim valovima, većina ljudi prati dnevne maksimume. Međutim, sve više istraživanja pokazuje da problem često nije samo u tome koliko je vruće tijekom dana, nego koliko se organizam uspije rashladiti tijekom noći.
Tzv. tropske noći, tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, postaju sve češće i u Hrvatskoj. U gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka broj takvih noći posljednjih desetljeća značajno raste.
Tijekom normalne noći organizam se odmara, usporava rad srca i snižava tjelesnu temperaturu. Za tropskih noći žile u koži ostaju proširene dulje nego inače, a srce mora održavati pojačanu cirkulaciju, što može dodatno opteretiti kardiovaskularni sustav.
Posljedice nisu samo umor i razdražljivost sljedećeg dana. Nedostatak kvalitetnog sna povezan je s povećanim rizikom od povišenog krvnog tlaka, srčanih aritmija, moždanog udara i metaboličkih poremećaja. Za osobe koje već boluju od bolesti srca ili imaju opstruktivnu apneju u snu nekoliko uzastopnih tropskih noći može predstavljati ozbiljan zdravstveni izazov.
Zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da bi se sustavi upozorenja na toplinske valove trebali temeljiti ne samo na dnevnim temperaturama nego i na noćnim minimumima.
Srce i krvne žile pod najvećim pritiskom
Kada temperatura poraste, organizam pokušava održati unutarnju temperaturu stabilnom. To postiže širenjem krvnih žila i pojačanim znojenjem. Na prvi pogled riječ je o jednostavnom mehanizmu, no za srce predstavlja velik dodatni posao. Kako bi se tijelo rashladilo, srce mora pumpati više krvi prema površini kože gdje se toplina oslobađa u okoliš.
Kod zdravih osoba taj sustav uglavnom funkcionira bez većih problema. Međutim, kod osoba sa srčanom insuficijencijom, koronarnom bolešću ili poremećajima srčanog ritma dodatno opterećenje može povećati rizik od komplikacija.
Nije slučajno da se tijekom toplinskih valova redovito bilježi povećan broj hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti. Brojna istraživanja pokazuju da vrućina povećava rizik od srčanog i moždanog udara, osobito među starijim osobama.
Bubrezi među prvim žrtvama dehidracije
Posljednjih godina sve više pozornosti privlači i utjecaj vrućine na bubrege.
Kako bi rashladio organizam, čovjek tijekom velikih vrućina može izgubiti znatne količine tekućine znojenjem. Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, smanjuje se volumen krvi i protok kroz bubrege.
Posljedica može biti akutno oštećenje bubrega, a kod osoba koje već imaju kroničnu bubrežnu bolest, dodatno pogoršanje funkcije organa.
U pojedinim dijelovima svijeta liječnici već govore o svojevrsnoj epidemiji kronične bubrežne bolesti povezane s dugotrajnom izloženošću visokim temperaturama, osobito među radnicima koji satima rade na otvorenom. Iako je taj problem najizraženiji u tropskim područjima, zbog klimatskih promjena mogao postati sve važniji i u Europi.
Vrućina utječe i na mentalno zdravlje
Jedan od manje poznatih učinaka toplinskih valova odnosi se na mentalno zdravlje.
Tijekom razdoblja ekstremnih vrućina raste broj hitnih psihijatrijskih intervencija, a mnoge osobe prijavljuju pojačanu anksioznost, razdražljivost i poteškoće sa spavanjem. Neka istraživanja upućuju i na povećan rizik od pogoršanja depresije tijekom dugotrajnih toplinskih valova.
Dio problema povezan je s poremećajem sna, no važnu ulogu imaju i fiziološki učinci pregrijavanja organizma. Dodatni izazov predstavlja činjenica da pojedini psihijatrijski lijekovi mogu otežati regulaciju tjelesne temperature ili povećati rizik od dehidracije.
Zbog toga liječnici osobama koje uzimaju takvu terapiju tijekom ljeta savjetuju poseban oprez.
Klimatizacija postaje zdravstvena mjera
Sve navedeno posljednjih godina mijenja i način na koji stručnjaci gledaju na klimatizaciju.
Nekada se klima-uređaj smatrao prvenstveno pitanjem komfora, dok se danas sve češće govori o njegovoj ulozi u zaštiti zdravlja. Brojna istraživanja pokazuju da rashlađeni prostori mogu značajno smanjiti broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva tijekom toplinskih valova.
To je osobito važno za domove za starije osobe, bolnice i druge ustanove u kojima borave ljudi povećanog zdravstvenog rizika.
Istodobno se sve više naglašava važnost urbanističkih mjera. Gradovi bogati zelenim površinama, drvoredima i parkovima bolje podnose ekstremne vrućine od gusto izgrađenih četvrti prekrivenih asfaltom i betonom. Zbog toga europski gradovi posljednjih godina sve više ulažu u ozelenjavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.
Hrvatska se zagrijava
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) već godinama sudjeluje u sustavu upozoravanja na toplinske valove te redovito objavljuje preporuke za zaštitu stanovništva. Građanima se savjetuje dovoljan unos tekućine, izbjegavanje fizičkih aktivnosti tijekom najtoplijeg dijela dana te održavanje što niže temperature u zatvorenim prostorima.
Istodobno, podaci meteorologa pokazuju da Hrvatska bilježi sve veći broj toplih dana, vrućih dana i tropskih noći. Ono što je nekada bilo rijetko postaje novo normalno.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da toplinski valovi više nisu problem budućnosti nego sadašnjosti. Dok su se prije nekoliko desetljeća smatrali povremenim meteorološkim ekstremom, danas postaju redovita pojava koja utječe na zdravlje milijuna ljudi.
