Agencija za lijekove i medicinske proizvode i Ministarstvo zdravstva pratit će u realnom vremenu sve zalihe lijekova u cilju sprečavanja nestašice, kazao je u petak u Saboru državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić, predstavljajući izmjene Zakona o lijekovima.
Zakonom se uvodi obveza redovitog izvještavanja o zalihama lijekova na svim razinama, od proizvođača i veleprodaja do ljekarni radi sprečavanja nestašica i osiguravanja redovite opskrbe.
"Oni će morati upisivati sve potrebne podatke kako bismo na vrijeme mogli reagirati, smatram da će to donijeti značajnu prednost našim građanima", kazao je Dulibić, napomenuvši da će se povjerljivost podataka urediti podzakonskim aktom.
Mogu li veledrogerije osujetiti provedbu zakona s obzirom na otvorena pitanja, odnosno dugovanja prema njima?, zanimalo je nezavisnu Marijanu Petir.
Dugovanja prema veledrogerijama, odgovorio je Dulibić, praksa je koja se događa već više od 30 godina. "Mi upravljamo tom situacijom, ove godine već su sanirane obveze s 155 milijuna eura, a rebalansom proračuna osigurava se još 150 milijuna eura, tako da ne vidim da će tu biti nekog značajnog problema", poručio je.
Željko Glavić (Klub HDZ-a) pohvalio je praćenje zaliha u svrhu sprečavanja nestašica jer, kako je kazao, nestašice izazivaju određeni strah, nelagodu pa i paniku kod pacijenata.
I Damir Biloglav (Klub DOMINO i Hrvatski suverenisti) pozitivnim ocjenjuje evidentiranje i nadzor nad rezervama lijekova, no smatra da bi se veća pozornost trebala posvetiti politici lijekova.
Prošle godine na lijekove na recept potrošeno je 1,7 milijardu eura, što je oko 200 milijuna eura više nego godinu prije, a procjena je da se trećina tih lijekova baci, upozorio je zastupnik.
"Da imamo politiku koja bi se bavila tim problemima bili bismo u manjoj gabuli prema dobavljačima, nikome izgleda nije baš stalo do toga da se zauzda potrošnja lijekova", rekao je.
Biloglav predviđa da će problem s lijekovima u budućnosti rasti jer se medicina sve više okreće prema medicinskoj tehnologiji i lijekovima, a zapostavljaju ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje.
Mišo Krstičević (Klub SDP-a) naveo je da od 1900 eura, koliko trošimo na zdravstvo po stanovniku godišnje, oko 360 ide veledrogerijama i farmaceutskim kompanijama, a samo 4 centa na preventivne preglede i programe. "Politika je bolje liječiti nego spriječiti, a lijek što bolje naplatiti", ustvrdio je.
