Milijuni ljudi diljem svijeta uzimaju beta blokatore kako bi smanjili rizik od kardiovaskularnih problema, osobito nakon srčanog udara.
Dvije nove studije sugeriraju da za mnoge pacijente betablokatori možda više nisu korisni – a u nekim slučajevima mogli bi čak biti štetni.
Beta blokatori djeluju tako da snižavaju broj otkucaja srca i krvni tlak, smanjujući potrebu srca za kisikom. Tradicionalno se propisuju nakon srčanog udara (infarkta miokarda) kako bi se srcu omogućilo vrijeme za oporavak i smanjio rizik od drugog udara.
Ali postoji kvaka: otkako su beta blokatori uvedeni prije više od četiri desetljeća, suvremeni pristupi medicinskoj skrbi (uključujući ugradnju stentova i primjenu statina) značajno su poboljšali oporavak nakon srčanog udara.
Danas se mnoga srca oporavljaju bolje nego prije. Za žene čije se srce dobro oporavi, novo istraživanje sugerira da beta blokatori mogu učiniti više štete nego koristi – povećavajući rizik od kardiovaskularnih problema pa čak i smrti.
"Beta blokatori su dugo bili temeljni tretman nakon akutnog infarkta miokarda; njihova primjena izvorno je bila podržana rezultatima ranih randomiziranih ispitivanja", pišu istraživači u jednom od svojih objavljenih radova.
"Međutim, ta su ispitivanja provedena u eri koja je prethodila današnjoj standardnoj medicinskoj skrbi."
Kako bi testirali ima li primjena beta blokatora još uvijek smisla, znanstvenici iz Španjolske i Italije proučavali su 8438 pacijenata u 109 zdravstvenih ustanova koji su preživjeli srčani udar i imali ejekcijsku frakciju lijeve klijetke (EF) iznad 40 posto.
Normalna EF – mjera učinkovitosti kojom srce pumpa krv – iznosi između 55 i 70 posto; vrijednosti ispod 40 posto ukazuju na značajnu disfunkciju.
Otprilike polovica pacijenata bila je liječena beta blokatorima uz standardnu skrb, dok druga polovica nije, piše Science Alert.
Nakon prosječno 3,7 godina praćenja, nije bilo značajnih razlika između tih skupina u stopama ponovnog srčanog udara, hospitalizacije zbog zatajenja srca ili smrti.
Istraživači su zatim analizirali podatke za 1627 žena – skupinu koja je bila starija, imala više komorbiditeta i primala manje terapija temeljenih na smjernicama.
Žene koje su uzimale beta blokatore zapravo su prošle lošije, s većim rizicima od komplikacija i smrti. Rizik je bio najveći kod žena čije se srce najbolje oporavilo i kod onih koje su uzimale najviše doze. Taj obrazac nije se pojavio kod muškaraca.
Istraživači naglašavaju da beta blokatori i dalje imaju svoju ulogu u liječenju drugih stanja, poput aritmije i visokog krvnog tlaka.
Možda će trebati vremena da se medicinske smjernice revidiraju, ali nadaju se da će se u budućnosti primjenjivati individualiziraniji pristup korištenju beta blokatora – osobito kod onih čije se srce dobro oporavilo, što je danas većina slučajeva.
"Ovi rezultati pomoći će u optimizaciji liječenja, smanjenju nuspojava i poboljšanju kvalitete života za tisuće pacijenata svake godine", kaže kardiolog Borja Ibáñez iz Nacionalnog centra za kardiovaskularna istraživanja u Španjolskoj.
Istraživanje je objavljeno u časopisima The New England Journal of Medicine i European Heart Journal.
