Mjesec listopad posvećen je podizanju svijesti o raku dojke, a to je ujedno i prilika da se naglasi koliko je prevencija važna - ako se rak dojke otkrije na vrijeme, mogućnost njegova izlječenja veća je od 90 posto. Doznaj koje preglede treba napraviti te kako obaviti samopregled dojki.
Rak dojke nastaje nekontroliranim rastom maligno promijenjenih žljezdanih stanica dojke koje u početku uništavaju zdrave okolne stanice, a daljnjim razvojem bolesti ulaze u krvni i limfni sustav te se šire u druge dijelove tijela. Najčešće se pojavljuje kod žena iznad pedesete godine starosti, no mogu oboljeti i znatno mlađe žene. Oko 1 posto oboljelih čine i muškarci.
Najčešći faktori rizika za nastanak raka dojke
Najznačajniji rizični čimbenici koji su povezani s nastankom i razvojem raka su: genetski čimbenici (rak dojke u obitelji), dob, prva menstruacija prije dvanaeste godine života, zadnja menstruacija nakon pedesete godine, nerađanje ili pak rađanje prvog djeteta nakon tridesete godine. Postoji i niz razloga koji se odnose na nezdrave stilove života kao što su nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola, stres. Na vanjske faktore rizika može se utjecati te uz preventivne preglede značajno smanjiti rizik od nastanka raka dojke.
Što možeš učiniti sama?
Uz već ranije spomenuto izbjegavanje rizičnih navika koji nepovoljno utječu na zdravlje, potrebno je mjesečno napraviti samopregled dojki i jedanput godišnje otići na klinički pregled. Sukladno preporukama struke, za žene mlađe od četrdesete godine pretraga izbora je UZV dojki, dok se ženama u životnoj dobi iznad četrdesete godine preporučuje mamografija u određenim vremenskim razmacima. Znaci na koje trebaš obratiti posebnu pozornost prilikom samopregleda dojki su: kvržice koje se mogu napipati, zadebljanja u dojci, nesimetrično povećanje jedne dojke, promjene na koži dojke (udubljenje, otvrdnuće, boranje kože), uvlačenje i iscjedak iz bradavice.
Podsjeti svoje žene u životu da paze na svoje zdravlje.
Prvi dio samopregled dojki - promatranje
Dojke nemaju homogenu strukturu jer su građene od mliječnih žlijezda unutar kojih su izvodni kanalići, masnog tkiva i vezivnog tkiva te ligamenata. Žlijezde u dojci jako variraju tijekom mjesečnog ciklusa ili ako žena uzima hormonsku terapiju, izraženije su prije mjesečnice ili tijekom ovulacije. Stoga je najpouzdanije samopregled obavljati uvijek u istoj fazi ciklusa, pri kraju ili neposredno poslije mjesečnice, kada se dojke opuste. Svaka će žena sama najbolje ocijeniti kada su se dojke opustile i tako odrediti najbolji trenutak za samopregled. Samopreglede dojki treba početi u što ranijoj dobi kako bi žena dobro upoznala svoje dojke i nakon toga ih sama pratila.
Za samopregled treba odvojiti desetak minuta. Pregled treba početi promatranjem dojki u ogledalu, promatra se izgled kože i bradavica, pomičnost dojki kod podizanja obje ruke te posebno pomičnost i izgled kože kada dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna ruka je podignuta iznad glave, a lijevom rukom, koja stavimo iznad bradavice, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i gledamo hoće li se bilo gdje na koži pokazati bilo kakva nova promjena, da li nešto kožu ili bradavicu povlači ili gura, da li se koža preko nečega napinje ili na bilo koji način mijenja. Istu radnju ponovimo s lijevom dojkom. Sve nove promjene potrebno je pokazati liječniku.
Drugi dio samopregleda - pipanje (palpacija)
Drugi je dio samopregleda, pipanje dojki. Najbolje je dojke pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći. Najbolje je spojiti prste kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice pobjegnu pred raširenim prstima. Najbolje je ovo raditi dok su dojke mokre, u kadi s nekim gelom za tuširanje ili izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo. Svaki dio dojke treba precizno i temeljito opipati, zatim cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru.
Jedan smjer nikako nije dovoljan da bi različito raspoređene strukture u dojci dobro opipali, osjetili i zapamtili njihov raspored. Upravo je to razlog zašto svaki dio dojke morate pipati iz što više smjerova kao bi vam svaka struktura došla pod prste iz što više smjerova. Pojava iscjetka može signalizirati ozbiljne bolesti dojke. Potrebno je dva do tri puta stisnuti cijelu dojku pokretima kao kod izdajanja mlijeka, i vidjeti ima li kakvog iscjetka. Svaku pojavu iscjetka treba javiti signalizirati liječniku.
