Kada uočimo neki simptom, tumačimo ga kao posljedicu stresa ili je često uzrok nepoznat te se u sve većem postotku dijagnosticira autoimuna bolest. Znamo li zaista kako stres djeluje na nas?
Stres je naša
emocionalna reakcija na ljude, događaje i situacije. Svatko od nas će drugačije reagirati u istoj situaciji. Kako će odreagirati ovisi isključivo o percepciji određenoj njegovim uvjerenjima, mjerilima vrijednosti i okidačima
stresa koji su izgrađeni u prošlosti. Stotine istraživanja u posljednjih 20 godina pokazuju da stres doprinosi u velikom postotku mnogim
zdravstvenim problemima, uključujući srčanožilne bolesti, rak, endokrinološke i mnogobrojne
emocionalne probleme. Kako je
stres naša emocionalna reakcija, znači da možemo učiniti nešto i u tom pogledu.
Podsvjesne reakcije organizma na stres
Potrebno je razumjeti da je svaki organ povezan sa specifičnim nesvjesnim reaktivnim obrascem stresa. Na primjer, stres vezan uz kontakt s nekim koga volimo izravno je povezan s
epidermisom, površinskim slojem
kože. Koronarne (srčane)
arterije reagiraju ako se stalno borimo s nekim braneći svoj teritorij te osjećamo da je on ugrožen. Ovakav stres potrebno je promatrati u širokom spektru.
Ako emocionalno ne možemo nešto probaviti i suočiti se s nekim problemom, tada obično reagira naš
želudac. Ukoliko ne možemo probaviti situaciju, a ujedno osjećamo i
strah u vezi s njom, ili se želimo izboriti s konkurencijom, tada reagira
sluznica želuca. Osjećaj manje vrijednosti pogađa različita tkiva. Najintenzivniji stupanj osjećaja manje vrijednosti pogađa koštano tkivo. Kada ovo spoznamo, napravili smo prvi korak u liječenju.