Zdravlje Vodič za zdravu i lijepu kožu na suncu 17. lipnja 2022.

Top 10 najrizičnijih faktora za razvoj melanoma

Foto: shutterstock Bez obzira na tip kože prilikom izlaganja suncu treba nositi najmanje zaštitni faktor 30

Powered by:

zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Istina je, sunce djeluje na regulaciju naših hormonalnih funkcija mozga koje upravljaju raspoloženjem i stanjem duha te nas ‘puni’ energijom jer blokira proizvodnju melatonina, supstance koja u našem organizmu uzrokuje pospanost i apatiju. Jedna je od najboljih terapija za dušu jer je dokazano i da s većom količinom sunčevih zraka pada razina tjeskobe i nervoze koju osjećamo.

Dodajmo i to da sunce ima antiseptičko djelovanje koje smanjuje upale i isušuje prištiće te je neophodno za apsorpciju kalcija i zdravlje naših kostiju. No, zadnjih godina sve je više upozorenja i o štetnim djelovanjima sunčevih zraka. Nažalost, svojim smo nemarom prema okolišu i Zemlji posredno doveli do smanjenja ozonskog omotača oko Zemlje, a time i do povećanja temperatura i intenzivnijeg djelovanja sunčevih zraka, a time i do većeg rizika od razvoja raka kože.

Upravo melanom, zbog velike sklonosti ranom metastaziranju, spada među najagresivnije tumore kože. Prema istraživanjima iz 2018. godine u Hrvatskoj je zabilježen 501 novodijagnosticirani slučaj malignog melanoma u muškaraca i 425 u žena, a taj trend, nažalost, raste svake godine - prosječno 3,5 posto godišnje. U prilog nam ne idu ni procijenjene stope mortaliteta (smrtnosti) od melanoma, koje su u Hrvatskoj u 2020. iznosile 7,7 za muškarce, a 3,8 za žene - što je među najvišim stopama u EU. 

Budući da je etiološki melanom u 90 % slučajeva vezan uz izlaganje UV zrakama, u prevenciji melanoma najbitnije je provoditi zaštitu od UV zraka, kako iz sunca tako i iz umjetnih izvora (solarija, lampe za geliranje noktiju). Zaštita od sunca preporučuje se od malih nogu, jer je dokazano kako je rizik za razvitak melanoma osobito vezan uz solarne eriteme, odnosno crvenjenja kože nakon izlaganja suncu u ranom djetinjstvu. Naravno, osim crvenila kože u ranom djetinjstvu, opetovana crvenjenja kože tijekom života predstavljaju dodatni rizik“, upozorava prim. dr. sc. Ružica Jurakić Tončić iz Poliklinike dr. Tončić.

Adekvatna zaštita od sunca je prioritet!

Dr. sc .Tončić savjetuje adekvatnu zaštitu od sunca, odnosno, UV zraka tijekom cijele godine, a to obavezno uključuju zaštitne kreme, zaštitnu odjeću, šešire, naočale kao i odabir doba dana kada se izlažemo suncu. Sama činjenica da je melanom jedan od najagresivnijih oblika tumora kože trebala bi biti dovoljna da uključi sve alarme u našem tijelu, zar ne? Utješno je ipak to da ako melanom otkrijemo na vrijeme vrlo je visok postotak izlječenja.

Ako govorimo o otkrivanju melanoma na vrijeme, jedini način da ga otkrijemo u ranoj fazi jest provođenje redovitih preventivnih pregleda kod dermatologa. Danas dermatolozi osim kliničkim pregledom mogu utvrditi vrlo rane promjene korištenjem dermoskopa. Dermoskop može biti ručni ili digitalni te omogućuje vizualizaciju vrlo sitnih i diskretnih promjena na pojedinim promjenama ispod mm veličine. U trenutku kada su promjene madeža vidljive 'golim' okom, najčešće se radi o melanomima koji su već u napredovaloj fazi“, otkriva dr. Tončić.

Obavezni pregledi kod dermatologa

Njezin je savjet da obavezno, 1-2 puta godišnje, ovisno o faktorima rizika pojedinaca, posjetimo dermatologa. Među najčešće faktore rizika spadaju svijetla boja kože, nasljeđe, dugotrajno, nekontrolirano izlaganje sunčevoj svjetlosti i opekotine u djetinjstvu, zanimanja vezana uz rad na otvorenom, prisutnost promijenjenih madeža (dugotrajno iritirani i upalno promijenjeni) itd.

Melanomi su najčešće lokalizirani u područje glave, vrata, trupa, nadlaktice i podlaktice. “Ako imate veliki broj madeža, imali ste melanom u obitelji, riđokosi ste, primate imunosupresivne ili biološke lijekove, moguće je da ćete morati i češće na preglede kod dermatologa“, upozorava naša sugovornica.

'ABCDE' pravilo za prepoznavanje opasnih madeža

Osim posjeta dermatologu, i samopregledom možemo puno napraviti kako bi prevenirali melanom. Dr. Tončić savjetuje da samopregled napravimo jednom mjesečno, a to možeš napraviti na sljedeći način, prema uputama Zavoda za javno zdravstvo:

Kod prvog pregleda kože, pokušaj što detaljnije uočiti sve madeže, bradavice, mrlje, pjege i druga obilježja kako bi sljedeći put lakše uočila moguće promjene boje, oblika, veličine, ruba, ravnomjernosti pigmenta te uzdignuća (tzv. ABCDE pravilo kod pregleda). Svaku sumnjivu promjenu treba pregledati i liječnik.

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock ABCDE pravilo za prepoznavanje opasnih madeža

'ABCDE' pravilo je skraćeni akronim koji se odnosi na početna slova naziva promjena koje se uočavaju kod pregleda kožnih izraslina i sumnji na zloćudnu preobrazbu.

  • A - asimetrija (engl. Asymetry) - melanomski madeži su asimetrični, nejednakih polovica.
  • B - rubovi (engl. Borders) - melanomski madeži imaju nepravilne, nazubljene, valovite rubove.
  • C - boja (engl. Color) - kod melanomskih madeža u promjeni je prisutno više boja i nijanse (od svijetlo smeđe, crne, crvene, ružičaste)
  • D - veličina (engl. Diameter) - melanomski madež u pravilu je veći od 6 mm, ali može biti i manji.
  • E - razvoj (engl. Evolution) - melanomski madež s vremenom mijenja veličinu, boju, debljinu, oblik uz pojavu dodatnih simptoma (krvarenje, svrbež, curenje tekućine).

Sve promjene koje odstupaju od ovih pravila obavezno dodatno pregledaj kod dermatologa!

Samopregled kože – što gledati?

Samopregled je najbolje napraviti u dobro osvijetljenoj sobi pred velikim ogledalom koje prikazuje cijelo tvoje tijelo, a uz korištenje ručnog ogledala i stolca za područja koja su teško dostupna pogledu. Pri tom zamoli partnera, članove obitelji ili blisku prijateljicu da ti pomogne u pregledu onih dijelova tijela koje teško možeš sama pregledati (primjerice, vlasište, donji dio leđa i stražnja strana natkoljenica). Ne zaboravi (najbolje uz pomoć ručnog ogledala) pregledati i područje genitalija i stražnjicu. Pred velikim ogledalom pregledaj prvo lice, uši, vrat i trbuh te kožu ispod dojki, zatim područje ispod pazuha na obje ruke, a potom unutarnju stranu bedara, prednju stranu obaju natkoljenica, gornji dio stopala, tabane, listove te dlanove i nokte – pregledaj gornju stranu i dlan obje šake, područje među prstima te ležišta noktiju (isto i na noktima stopala).

Prevencija je ključna u otkrivanju zloćudnih promjena na tvojoj koži, ali što napraviti nakon dijagnoze melanoma?

Dijagnoza melanoma na svu sreću ne mora značiti i 'kraj svijeta' jer danas postoji niz uspješnih terapija u liječenju. “Jedina prava, uspješna terapija jest prepoznavanje melanoma i kirurško uklanjanje u najranijoj fazi. Danas postoji i terapija za uznapredovale faze, metastatsku bolest, no rezultati su nažalost daleko ispod onih koje bismo priželjkivali. No, različite faze bolesti imaju različita preživljenja, što osim faze bolesti ovisi i o dobi bolesnika i udruženosti drugih bolesti. Mi u struci govorimo o 5-godišnjem preživljenju, dok kirurško uklanjanje melanoma u ranoj fazi znači izlječenje“, zaključuje prim. dr. sc. Ružica Jurakić Tončić.

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock Stadiji razvoja melanoma

TOP 10 faktora koji utječu na nastanak melanoma

  1. Izlaganje suncu. Ljudi koji žive na velikim nadmorskim visinama ili u područjima s jakom sunčevom svjetlošću tijekom cijele godine imaju veći rizik od razvoja raka kože, kao i oni koji rade vani tijekom podnevnih sati.
  2. Neadekvatna zaštita od UVA i od UVB zračenja. Dok UVB zračenje uzrokuje opekline od sunca i ne prodire kroz prozore automobila ili druge vrste stakla, UVA zračenje može proći kroz staklo i može uzrokovati starenje i bore kože uz rak kože. Stoga je važno zaštititi svoju kožu i od UVA i od UVB zračenja.
  3. Solarij je 'so out'. Nadamo se da nisi ta koja posjećuje solarij, no u slučaju da znaš nekoga (možda prijateljicu) koja i dalje ide u solarij ili koristi svjetiljke za sunčanje – upozori ih da su pod velikim rizikom od razvoja svih vrsta raka kože.
  4. Madeži.  Imaš li puno madeža, posebno onih nepravilnog oblika ili boje – brzo kod dermatologa. Imaš li madeže po cijelom tijelu savjetujemo da ih na svakom pregledu fotografiraš kako bi pomno pratila njihov razvoj.
  5. Svijetla koža. Osobe svijetle puti, plave ili crvene kose, plavih očiju i pjega imaju veći rizik od razvoja melanoma. Ovaj rizik je također veći za osobe čija koža ima sklonost da pocrveni, a ne potamni.
  6. Obiteljska povijest. Oko 10 % ljudi s melanomom ima obiteljsku povijest bolesti. Imaš li bliskog rođaka (roditelja, brata, sestru ili dijete) kojem je dijagnosticiran melanom, tvoj individualni rizik od razvoja melanoma je 2 do 3 puta veći od prosječnog rizika. On se, također, povećava ako je nekolicini članova obitelji koji žive na različitim mjestima dijagnosticiran melanom.
  7. Genetske mutacije. Iako su identificirane promjene, nazvane mutacije, u specifičnim genima, kao što su CDKN2A, CDK4, P53 i MITF, koje mogu dovesti do melanoma, one su rijetke. Samo vrlo mali broj obitelji s poviješću melanoma zapravo prenosi ove genetske mutacije s generacije na generaciju. Znanstvenici traže druge gene i faktore okoliša koji bi mogli utjecati na rizik osobe od razvoja melanoma i drugih karcinoma. Svejedno, pokušaj saznati više ako u obitelji imaš nekoga s melanomom.
  8. Preboljeni rak kože. Ljudi koji su već imali melanom imaju povećan rizik od razvoja drugih, novih melanoma. Stoga oni trebaju stalnu, naknadnu njegu kako bi pratili dodatne vrste raka.
  9. Dob. Dok je srednja (prosječna) dob ljudi s dijagnozom melanoma 65 godina, srednja dob u kojoj se dijagnosticira melanom je nešto iznad 50 godina. No, istraživanja zadnjih godina otkrivaju kako se melanom javlja u mladih odraslih osoba češće nego kod mnogih drugih vrsta raka.
  10. Oslabljen imunološki sustav. Osobe slabijeg imuniteta ili koje koriste određene lijekove koji utječu na imunološku funkciju imaju veći rizik od razvoja raka kože, uključujući melanom.

Opće upute o prevenciji melanoma

Već smo napomenuli kako opekline i izgorena koža u ranom djetinjstvu povećavaju rizik za nastanak malignih promjena i melanoma u odrasloj dobi skoro dva puta. No, jesi li znala da smo čak 80 % štetnog djelovanja koje se akumulira za života 'zaradili' još kao djeca? Znači, utjecaj sunca na naš organizam je kumulativan pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi! Stoga je važno poduzeti sljedeće korake kako biste smanjili izlaganje suncu i izbjegli opekline:

  • Ograniči ili izbjegavaj izravno izlaganje suncu između 10 i 16 sati.
  • Nosi odjeću za zaštitu od sunca, uključujući šešir širokog oboda koji zasjenjuje lice, vrat i uši. Odjeća izrađena od tkanine označene UV zaštitnim faktorom (UPF) može pružiti bolju zaštitu. Također se preporučuju sunčane naočale koje štite od UV zračenja.
  • Koristi kremu za sunčanje širokog spektra tijekom cijele godine koja štiti i od UVA i od UVB zračenja i ima zaštitni faktor od najmanje 30. Ponovno nanesi zaštitnu kreme na cijelo tijelo svaka 2 sata ili svaki sat nakon što se oznojiš ili nakon boravka u vodi.
  • Izbjegavaj rekreativno sunčanje na otvorenom.
  • Ne koristiti svjetiljke za sunčanje ili solarij.
  • Redovito pregledavaj svoju kožu. To uključuje preglede kod dermatologa i samopreglede!

Kreme za sunčanje iz dm-ove Sundance linije ne sadrže umjetna bojila, parabene ni parafine, vrlo lako se razmazuju i dobro upijaju u kožu, a unutar linije možeš pronaći čak i Pro Climate i veganske preparate za zaštitu od sunca za lice i tijelo što je dodatni plus jer osim što štite tvoje zdravlje, štite i naš okoliš. Ovog ljeta odluči se za Sundance zaštitu od sunca i budi zdrava, vesela i najvažnije - sigurna i bezbrižna na suncu!

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.