Obilježavanjem Svjetskog dana srca 29. rujna podsjetili smo se na važnost i ranjivost srca. Brojke pokazuju da su kardiovaskularne (bolesti srca i krvožilnog sustava) bolesti i dalje najčešći uzrok smrti. Ubijaju više od 17,9 milijuna ljudi diljem svijeta svake godine, što čini 32% svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Hrvatskoj, kardiovaskularne bolesti su na samom vrhu ljestvice smrtnosti te s 22.020 umrlih u 2019. godini čine 42,5% od ukupnog broja umrlih. Iako u posljednjih 15 godina postoji pozitivan trend smanjenja smrtnosti, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. U usporedbi s Europom, Hrvatska je sa standardiziranom stopom mortaliteta od 292/100.000 jedna od zemalja sa srednje visokim stopama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Najčešće bolesti srca su ishemijska bolest srca (uključujući srčani udar), poremećaji srčanog ritma, zatajenje srca (slabljenje srca) i bolesti srčanih zalistaka, dok je moždani udar najčešći među cerebrovaskularnim bolestima. Smrt među srčanim bolestima najčešće je uzrokovana srčanim udarom i zatajenjem srca, no među cerebrovaskularnim bolestima većina smrtnih slučajeva nastaje zbog moždanog udara.
Moždani udar je u Hrvatskoj drugi vodeći uzrok smrti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatskog društva za moždani udar, u 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5.180 ljudi, što čini 10% svih smrtnih slučajeva. Ono što je posebno indikativno jest da se stope mortaliteta specifične za dob povećavaju usporedno s dobi pacijenata, a za sve su dobne skupine veće kod muškaraca nego kod žena (osim kod onih starijih od 80 godina gdje su stope veće kod žena). Godišnje se u Hrvatskoj od moždanog udara liječi oko 12.000 -13.000 ljudi. Međutim, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.) postoji pozitivan trend smanjenja stope smrtnosti u Hrvatskoj sa 251,4/100.000 u 2000. godini na 98,8/100.000 u 2019. godini. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je na 6. mjestu od 34 Europske zemlje u smislu standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti.
Bitan je zdrav način života
Iako nemamo u rukama čarobni štapić ili lijek za sprječavanje smrtonosnih kardiovaskularnih bolesti, početak i napredovanje kardiovaskularne bolesti i njezine komplikacije mogu se odgoditi ili ublažiti te tako značajno produžiti život. To se može postići zdravim načinom života, prije svega smanjenjem određenih rizičnih čimbenika poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, visokog šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine, pušenja, tjelesne neaktivnosti i stresa.
Izvori:
- Svjetska zdravstvena organizacija. Kardiovaskularne bolesti. Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/cardiovascular-diseases#tab=tab_1.ž
- Svjetska zdravstvena organizacija. TOP 10 uzroka smrti. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/the-top-10-causes-of-death
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svjetski dan srca ”Pobjedi srcem bolesti srca”. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-srca-pobijedi-srcem-bolesti-srca/
- Znanstvena izvješća. Rizični oblici ponašanja i očekivano trajanje zdravog života: dokazi iz dvije paralelne studije starenja izvedene u Engleskoj i SAD -u. Dostupno na: https://www.nature.com/articles/s41598-020-63843-6
- Europska agencija za lijekove. Assessment report. Dostupno na: https://www.ema.europa.eu/en/documents/variation-report/vyndaqel-h-c-2294-x-0049-g-epar-assessment-report_en.pdf
