"Zaustavljanje epidemije HIV/AIDS" je teme ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dan borbe protiv AIDS-a. COVID-19 prijeti napretku koji je svijet postigao u zdravstvu i razvoju tijekom posljednjih 20 godina, uključujući napredak postignut protiv HIV-a.
HIV je virus humane imunodeficijencije, a naziv je dobio od kratice engleskog izraza “Human Immunodeficiency Virus”. Izaziva uništavanje imunološkog (obrambenog) sustava te dovodi do pojave različitih bolesti. AIDS je krajnji i najteži stadiji HIV zaraze odnosno skupina bolesti koje se javljaju uzrokovane teškim oštećenjem imunološkog sustava koji u oboljelog uzrokuje teške zaraze mikroorganizmima koje tijelo inače uspješno savladava, tumore, pa i smrt. AIDS je kratica od engleskog naziva “Acquired Immunodeficiency Syndrome”, koja znači sindrom stečenog nedostatka imuniteta, navodi HZJZ.
I danas više od 12 milijuna ljudi još uvijek čeka na liječenje HIV-a
"Stigma i diskriminacija prepreka su učinkovitom odgovoru na COVID-19. Ovo je vrijeme u kojem se rasizam, stigma i diskriminacija mogu usmjeriti protiv skupina za koje se smatra da su pogođene. COVID-19 prijeti napretku koji je svijet postigao u zdravstvu i razvoju tijekom posljednjih 20 godina, uključujući napredak postignut protiv HIV-a. Kao i sve epidemije, COVID - 19 proširuje već postojeće nejednakosti. Neravnopravnost spolova, rasna nejednakost, socijalne i ekonomske nejednakosti. Postajemo nejednaki svijet", rekla je Winnie Byanyima, izvršna direktorica organizacije za borbu protiv AIDS-a, UNIAIDS.
"Danas nam je snaga zajedništva potrebnija više nego ikad da pobijedimo sudarajuće epidemije HIV-a i COVID-19. Prijatelji, u odgovoru na COVID-19, svijet ne može činiti iste pogreške koje je počinio u borbi protiv HIV-a, kada su milijuni u zemljama u razvoju umrli čekajući liječenje. I danas više od 12 milijuna ljudi još uvijek čeka na liječenje HIV-a, a 1,7 milijuna ljudi zarazilo se HIV-om 2019. godine jer nisu mogli pristupiti osnovnim uslugama. Zbog toga je UNAIDS vodeći zagovornik Narodnog cjepiva protiv koronavirusa", rekla je Byanyima.
Oboljeli se trebaju pridržavati mjera kao i svi i opskrbiti se zalihom lijekova
COVID-19 je ozbiljna bolest i svi ljudi koji žive s HIV-om trebali bi poduzeti sve preporučene preventivne mjere kako bi se izloženost virusu koji uzrokuje COVID-19 smanjila i spriječila. Kao i u općoj populaciji, starije osobe koje žive s HIV-om ili osobe koje žive s HIV-om s problemima srca ili pluća mogu biti u većem riziku od zaraze virusom i ozbiljnijih simptoma. Svi ljudi koji žive s HIV-om trebali bi kontaktirati svoje pružatelje zdravstvenih usluga kako bi osigurali da imaju odgovarajuće zalihe osnovnih lijekova. Unatoč opsežnom liječenju HIV-a posljednjih godina,15 milijuna ljudi koji žive s HIV-om nemaju pristup antiretrovirusnoj terapiji, koja može ugroziti njihov imunološki sustav.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije za 2019. godinu
- 38, 000, 000 osoba živi s HIV-om
- 1, 700, 000 novozaraženih osoba u 2019. godini prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije
- 690, 000 osoba umrlo je 2019. godine zbog posljedica povezanih s HIV-om
- 68 posto odraslih koji žive s HIV-om primili su doživotnu antiretrovirusnu terapiju (ART) u 2019. godini
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za stanje s HIV-om u Hrvatskoj od njegove pojave 1985. godine do kraja 2019. godine
- Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2019. godine je zabilježeno ukupno 1748 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 553 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 227 osoba umrlo od AIDS-a (295 osoba od HIV-a/AIDS-a).
- U 2019. godini bilo je zabilježeno 102 novooboljelih od infekcije HIV-om, uključujući 19 novooboljelih od AIDS-a te 12 umrlih od posljedica AIDS-a. Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2019. godini bila je 2,1 na 100.000 stanovnika. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 107 (raspon 102-116), što stopom od 2,2 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije.
- Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a – 116), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om. Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja (u zdravstvenim ustanovama i zajednici).
- Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene HIV-om.
