Pogoršanje vida moglo bi biti znak kognitivnog pada, tvrde američki liječnici i znanstvenici, te navode da bi ovo otkriće moglo pomoći da se ranije otkriju stanja poput Alzheimerove bolesti. Koji su sve čimbenici rizika za razvoj demencije, pročitajte u nastavku.
Tim znanstvenika na čelu s Joshuom R. Ehrlichom sa Sveučilišta u Michiganu otkrio je da je "objektivno izmjereno oštećenje vida povezano s većom učestalošću demencije". No budući da se smatra kako se većina takvih oštećenja može spriječiti, napori u cilju "davanju prioriteta zdravom vidu" mogli bi zauzvrat biti "važni za optimizaciju kognitivnih funkcija", rekli su liječnici nakon što su pregledali podatke o gotovo 4000 ljudi u dobi od 71 godine i više iz Nacionalne studije trendova zdravlja i starenja (NHATS) u SAD-u iz 2021.
"Većina oštećenja vida kod starijih osoba može se spriječiti ili se jednostavno još nije riješila intervencijama poput naočala ili operacije katarakte", rekao je tim u svojoj procjeni podataka koju je objavila Američka liječnička udruga i za koju vjeruje da je prva takve vrste provedena u 15 godina. "Operacija katarakte smanjuje rizik od demencije", tvrde znanstvenici, dodajući da "optimizacija vida može spriječiti do 100.000 prevladavajućih slučajeva demencije u SAD-u".
Čimbenici rizika za razvoj demencije
Znanstvenici su identificirali nekoliko čimbenika rizika koji utječu na vjerojatnost razvoja jedne ili više vrsta demencije. Neki od tih čimbenika su promjenjivi, dok drugi nisu, navodi Stanford Medicine.
- Godine
Rizik od Alzheimerove bolesti, vaskularne demencije i nekoliko drugih demencija značajno se povećava s kako starimo.
- Genetika/obiteljska povijest
Znanstvenici su otkrili nekoliko gena koji povećavaju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Iako se općenito smatra da su ljudi s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti pod povećanim rizikom od razvoja bolesti, mnogi ljudi koji imaju rođake s Alzheimerovom bolešću nikada ju ne razviju, a mnogi koji nemaju obiteljsku povijest bolesti ipak je dobiju. Mnogi ljudi s Downovim sindromom pokazuju neurološke i bihevioralne znakove Alzheimerove bolesti do srednje dobi.
- Pušenje i konzumacija alkohola
Nekoliko novijih studija pokazalo je da pušenje značajno povećava rizik od mentalnog propadanja i demencije. Osobe koje puše imaju veći rizik od ateroskleroze i drugih vrsta vaskularnih bolesti što može biti temeljni uzrok povećanog rizika od demencije. Studije su također pokazale da konzumacija velikih količina alkohola povećava rizik od demencije. Međutim, druga istraživanja su sugerirala da osobe koje umjereno konzumiraju alkohol imaju manji rizik od demencije od onih koji ga konzumiraju u velikim količinama ili se u potpunosti suzdržavaju od ispijanja alkohola.
- Ateroskleroza
Ateroskleroza je stanje u kojem dolazi do nakupljanje plaka odnosno taloženja masnih tvari, kolesterola i drugih tvari na unutarnjoj stijenci arterija. Ateroskleroza je značajan čimbenik rizika za vaskularnu demenciju jer ometa dotok krvi u mozak i može dovesti do moždanog udara. Studije su također otkrile moguću povezanost između ateroskleroze i Alzheimerove bolesti.
- Kolesterol
Visoke razine lipoproteina niske gustoće (LDL), takozvanog "lošeg" kolesterola, značajno povećavaju rizik od razvoja vaskularne demencije. Neka istraživanja također su povezala visoki kolesterol s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
- Plazmatski homocistein
Istraživanja su pokazala da povišena razina homocisteina, vrste aminokiseline, snažno povećava rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije.
- Dijabetes
Dijabetes je čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest i vaskularnu demenciju. Također je poznati čimbenik rizika za aterosklerozu i moždani udar koji doprinose vaskularnoj demenciji.
- Blagi kognitivni poremećaj
Iako ne razviju svi ljudi s blagim kognitivnim poremećajem demenciju, osobe s tim stanjem imaju značajno povećan rizik od demencije u usporedbi s ostalom populacijom. Jedno istraživanje je pokazalo da je otprilike 40 posto osoba starijih od 65 godina koje su dijagnosticirane s blagim kognitivnim poremećajem razvilo demenciju u roku od tri godine.
