Na 10 milijuna ljudi koji dobiju cjepivo protiv korone AstraZenecu, očekuje se 40 tromboza, što je slično riziku da doživite automobilsku nesreće u vožnji autom od Zagreba do Splita, kazala je izvanredna profesorica infektologije u bolnici St George’s u Londonu Tihana Bičanić za RTL ovih dana, odgovarajući na tvrdnje da je riječ o cjepivu kod kojega postoji visok rizik od ugrušaka.
Krvni ugrušci izuzetno su rijetka, ali ozbiljna nuspojava AstraZenecinog cjepiva, no blagodati u ovom slučaju nadilaze rizike, priopćila je Europska agencija za lijekove (EMA). Kako prenose na svojim službenim stranicama, na više od 20 milijuna ljudi cijepljenih AstraZenecom, britanski su regulatori utvrdili da je od krvnih ugrušaka umrlo 19 osoba do kraja ožujka. No, nije točno određeno što je utjecalo na njihovo stvaranje. Ipak, sigurnosni odbor agencije savjetovao je ljudima da pročitaju nešto o njima te tako sakupe više informacija.
Krvni ugrušak može uzrokovati začepljenje žila u nogama, trbuhu i plućima, no kada govorimo striktno o situaciji nakon cijepljenja s AstraZenecom, većina krvnih ugrušaka javila se u venama u mozgu. Ti ugrušci, poznati kao tromboza cerebralnog venskog sinusa (CVST), mogu dovesti do moždanog udara te smrti.
EMA preporučuje kada zatražiti pomoć nakon cijepljenja AstraZenecom
Europska agencija za lijekove nadalje je navela da se osobe koje su već primile cjepivo AstraZeneca trebaju javiti liječniku ako iskuse neke od sljedećih simptoma:
- nedostatak zraka
- bol u prsima
- oticanje u nogama
- bol u trbuhu
- neurološki simptomi koje uključuju zamagljen vid i trajne glavobolje.
Neke nuspojave koje uključuju bol na mjestu uboda ili bol u tijelu su blage i normalne nuspojave u prvih nekoliko dana nakon cijepljenja i nisu razlog za zabrinutost. Međutim, ako imaš teže simptome u razdoblju od pet do 20 dana nakon cijepljenja, trebala bi zatražiti liječničku pomoć, savjetuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a prenosi Science Alert.
Također, Hrvatska je naručila i 900.000 doza Johnson&Johnson cjepiva koje je već stiglo, no obzirom da je u SAD-u obustavljeno njegovo korištenje, čeka se očitovanje Europske agencije za lijekove. Prije nego ono stigne, kako su izvijestili iz HZJZ-a, u Hrvatskoj se neće koristiti, prenosi 24 sata.
Cijepljenje drugom dozom: Da ili ne?
Zbog visokog rizika od komplikacija i smrti od COVID-a, Svjetska zdravstvena organizacija i Europska agencija za lijekove zaključili su da je i dalje poželjno što više ljudi cijepiti pa i s drugom dozom, stoji na službenim stranicama.
Također, mnoge je brinula i informacija da je više žena kojima su dijagnosticirani krvni ugrušci. "Iako izvješća iz nekih zemalja sugeriraju znatno veći broj slučajeva među ženama, na temelju događaja prijavljenih u Velikoj Britaniji, takva prepoznatljiva rodna razlika nije primijećena. Vrijedno je napomenuti da je više žena i cijepljeno, što dijelom može objasniti da je više slučajeva prijavljenih među ženama", objasnili su.
Nadalje, ako su neki već i imali krvne ugruške to ih ne sprječava u tome da dobiju cjepivo, ako to sami žele. Kontraindikacije za cijepljenje cjepivom AZ COVID-19 odnose se na osobe koje imaju povijest drugih izuzetno rijetkih imunološki problema za koje je karakteristična tromboza u kombinaciji s trombocitopenijom.
Kako nastaju krvni ugrušci?
Krv teče kroz krvne žile (arterije i vene) i neprestano je u pokretu dok ju srce pumpa u različita područja (organe, žlijezde, stanice itd.) tijela. No, ona ima i tendenciju stagniranja gravitacijom, a stajaća krv ima tendenciju zgrušavanja. Tu u priču ulaze krvni ugrušci koji nastaju kad se krv zgusne i stvori polučvrstu masu.
Krvni ugrušci mogu biti koristan odgovor kada je u pitanju zaustavljanje krvarenja u slučaju ozljede, ali mogu imati i negativne posljedice ako zaustavi krvotok, prenosi CDC.
Akram Alashari, doktor u Regionalnom medicinskom centru Grand Strand, kaže da je najčešće mjesto nastanka krvnog ugruška u nozi, a njegovi simptomi će ovisit o veličini ugruška. To jest, možda ih neće uopće ni biti, pogotovo ako je ugrušak malen.
Simptome krvnih ugrušaka najlakše je opisati ovisno o dijelu tijela u kojem se nalaze, pa tako:
- Simptomi krvnih ugrušaka u nogama (duboka venska tromboza ili DVT) su bol, crvenilo i oteklina.
- Simptomi arterijskog krvnog ugruška u udu (nozi ili ruci) uključuju bol, blijedu boju, utrnulost, gubitak osjećaja i hladnoću na dodir.
- Simptomi krvnih ugrušaka u plućima (plućna embolija ili PE) uključuje bolove u prsima, otežano disanje, nesvjesticu i ubrzani puls i disanje.
- Simptomi moždanog udara (krvni ugrušak u mozgu) uključuju mogući gubitak govora i vida, vrtoglavicu i slabost na jednoj strani tijela.
- Simptomi srčanog udara (krvni ugrušak u koronarnoj arteriji) su bol u prsima, otežano disanje, mučnina, probavne smetnje i znojenje. Žene, osobe s dijabetesom i starije osobe mogu imati i druge nespecifične simptome.
- Simptomi akutne ishemije mezenterija (krvni ugrušak u arteriji koja opskrbljuje crijeva) uključuju bolove u trbuhu, mučninu, nadutost i krv u stolici.
Osim simptoma, važno je da ljudi prepoznaju i koji su to čimbenici rizika, pogotovo kako bi na vrijeme mogli na njih utjecati.
- Čimbenici rizika od stvaranja krvnih ugrušaka u veni mogu uključivati: dugotrajnu nepokretnost (poput duge vožnje automobilom ili avionom), pušenje, određeni lijekovi te operacije nakon kojih je pacijent nepokretan.
- Čimbenici rizika nastanka krvnih ugrušaka u arterijama uključuju: bolesti srca, uključujući fibrilaciju atrija, poremećaj srčanog ritma, pušenje, visok krvni tlak, visok kolesterol te dijabetes.
Važno je znati i kako se dijagnoza krvnog ugruška sugerira u anamnezi i fizikalnom pregledu, a često se potvrđuje pretragama CT, MR, angiografija ili venografija, ehokardiografija. Ovisno o mjestu krvnog ugruška i njegovom uzroku, liječenje može zahtijevati operativni zahvat, lijekove protiv zgrušavanja ili njihovu kombinaciju.
Obično se liječe lijekovima protiv zgrušavanja, a komplikacije se mogu izbjeći, ako se ugrušak detektira na vrijeme.
