Neki putnici mogu biti pod velikim rizikom od krvnih ugrušaka, pogotovo ako se voze bilo kojim prijevoznim sredstvom duže od 3 sata, upozoravaju iz Centara za kontrolu i sprečavanje bolesti u američkoj Atlanti.
Otprilike će jedna osoba od njih 1000 imati krvni ugrušak, prema Centru za kontrolu i sprečavanje bolesti, a nepokretnost - ona koju iskusiš za vrijeme dugih putovanja kada moraš dugo sjediti na jednom mjestu - je veliki rizični faktor za razvijanje ugruška, objašnjava Thomas Maldonado, vaskularni kirurg i profesor kirurgije na Njujorškom Langone Medical Center za portal SELF.
Slijede 4 stvari koje moraš znati kako bi se zaštitila:
Krvni ugrušci se uglavnom formiraju u dubokim venama.
Krvni se ugrušci nazivaju i trombozom dubokih vena jer se uglavnom formiraju na tim mjestima u tijelu, koja su duboko ispod kože i ne mogu se vidjeti. Češće se stvaraju u venama na nogama, kaže dr. Maldonado.
Ono što je opasno kod njih je potencijal da se u bilo kojem trenutku mogu početi kretati kroz krvožilni sustav.
"Arterije dovode krv do ekstremiteta, a vene ju vraćaju natrag u srce", objašnjava Maldonado. "Kada se ugrušak formira u venama, on se može dislocirati, vratiti se natrag prema srcu i smjestiti se u pluća ili srce".
Ako dođe do toga, to bi moglo biti vrlo opasno, fatalno čak.
Putovanja na velike udaljenosti su faktor za stvaranje krvnih ugrušaka jer uključuju dugačke periode sjedenja.
Dok mnogi povezuju ugruške samo uz putovanje zrakoplovom, bilo kakva vrsta putovanja na velike udaljenosti može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
"Kada si nepokretna dulje od tri ili četiri sata, mogu ti se razviti krvni ugrušci jer krv ima tendenciju nakupljanja u nogama", kaže Maldonado. Ljudi koji moraju dugo mirovati u krevetima zbog nekog stanja su također u velikoj opasnosti zbog istog razloga.
Za vrijeme dugih perioda sjedenja mi ne aktiviramo mišiće istezanjem ili hodanjem pa mehanizmi koji su zaduženi za protok krvi ne rade kako su navikli.
"Naši mišići lista usmjeravaju krv natrag (prema srcu i plućima) kako bi pospješili prirodnu cirkulaciju u radu srca", kaže Maldonado, "Ali, za vrijeme dugog leta avionom, često si zgrčena i nepokretna, a to je veliki rizični faktor".
Dodaje i kako ljudi koji putuju često dehidriraju, što je još jedan rizični faktor za razvijanje krvnih ugrušaka: ako tijelo ne dobiva dovoljno tekućine, krvne žile se stežu, a krv postaje gušća.
Simptomi krvnih ugrušaka jedinstveni su - osjetit ćeš da nešto nije u redu ako ga imaš
"Ako ti je noga osjetljiva ili te boli, često na području listova, i počne oticati, to su stvari zbog kojih se može posumnjati na krvni ugrušak", opisuje dr. Maldonado. Koža koja je topla na dodir i crvenilo također može biti znak tromboze dubokih vena prema Centrima za kontrolu i sprečavanje bolesti.
Primijetiš li ova četiri simptoma za vrijeme dužeg puta, to ne znači da moraš odmah napustiti avion ili neko drugo vozilo, ali se preporučuje da se to stanje odmah liječnički pregleda, čim dođeš na odredište.
Što te prije stručnjaci pregledaju, to će se smanjiti šanse od fatalnih posljedica koje tvoj potencijalni krvni ugrušak može uzrokovati.
Osobe koje su im sklone liječe se lijekovima koji umanjuju zgrušavanje krvi (antikoagulansi) tri do šest mjeseci kako bi prevenirali povećanje ugrušaka i stvaranje novih.
Bol i oticanje jesu neugodni, ali kretanje ugruška kroz krvotok je ipak najveći problem na koji se mora pripaziti. "A nema provjerenog načina kako saznati koji će ugrušak početi putovati", kaže Maldonado.
Kada se nalazi u nozi on može uzrokovati plućnu emboliju, od koje umre četvrtina koji obole od ove bolesti.
Maldonado kaže kako su vrlo traumatične, uzrokuju bol u plućima, nedostatak zraka i probleme s disanjem. U ovom je slučaju potrebno odmah potražiti stručnu pomoć.
Načini kako prevenirati krvne ugruške
Mandolado kaže kako prvo treba poznavati rizične faktore: obiteljsku povijest, uzimanje kontracepcijskih pilula, pušenje, pretilost ili debljina, upala zdjelice i je li se prešla šezdeseta godina života, prema klinici Mayo.
Prevencija je vrlo laka: isteži se i hodaj što više možeš za vrijeme putovanja (najmanje svakih par sati). Ne možeš li se prošetati, probaj na mjestu istegnuti i pomicati nogama.
Iz Mayo klinike preporučuju podizanje i spuštanje peta dok su nožni prsti na podu i suprotno, podizanje prstiju dok su pete na podu za poticanje mišića.
Imaš li već problema s krvnim ugrušcima, trebala bi izbjegavati pića koja dehidriraju, poput alkoholnih i pića s kofeinom dok putuješ i opskrbiti se dovoljnom količinom vode. Možeš si pomoći i kompresijskim čarapama jer će održavati cirkulaciju u nogama.
