Sedam neprijatelja imuniteta

Svi govore i pišu o imunitetu upotrebljavajući u komentarima pojmove ''slab imunitet'' i ''jak imunitet'' što jasno pokazuje granicu do koje ide prosječno ljudsko znanje o obrambenim snagama organizma i kako se te snage mogu pojačati i na koncu kako se te snage mogu degradirati i uništiti. Zna se da za dobar imunitet treba zdravo jesti i trenirati te da nije dobro pušiti i na kraju da se cijepljenjem možemo solidno zaštititi.

Od trenutka kada se dijete rodi tj. kad izađe iz maternice, nalazi se u neprijateljskom okruženju iz kojeg prijete bakterije, virusi, gljivice, paraziti, prioni, pesticidi i drugi otrovi, antibiotici, alergeni i brojni drugi čimbenici. Majčino mlijeko, odnosno njegova zaštitna tijela, čine prvi obrambeni štit, a kako godine prolaze dijete razvija svoje obrambene mehanizme.

Djeca rođena u ratu dobro poznaju i čimbenik koji se zove stres i zapravo, nikad ga se neće osloboditi. Kompleksni obrambeni sustav radi na principu podražaja tj. što su podražaji izvana veći, obrambene snage su snažnije i obratno.

Djeca koja imaju kućne ljubimce su otpornija

Dijete pod staklenim zvonom ili dijete držano u sterilnoj sobi praktično neće imati imunitet jer ga nitko nije ni podražio. Standardna obrana je uvjetovana naslijeđem, ali puno se može postići raznim postupcima o kojima ćemo ovdje govoriti. Primjerice, djeca koja imaju kućne ljubimce otpornija su od djece koja u kući nemaju ništa.

Ljudski imunitet je zadivljujući sustav koji se sastoji od celularnih i humoralnih elemenata, a koji su kod zdravog tijela međusobno povezani kemijskim porukama. Kao što postoje brojni čimbenici koji dižu imunitet tako postoje čimbenici koji ga ruše.

Kad je imunitet slabašan (primjerice dugotrajno ležanje ili slaba prehrana) obična gripa može izazvati oboljenje s teškim komplikacijama pa i smrt, a kad je na vrhuncu i vrlo jake bakterijske infekcije mogu biti uspješno savladane. Kad bismo se za imunitet brinuli upola kao za ulje u autu, bili bismo zaista vrlo zdravi. Nažalost, tome nije tako.

Rušitelji imuniteta

1. Previše šećera u dnevnoj prehrani (100 g ili 20 žlica) može srušiti imunitet čak za 40 posto. Tu se misli prije svega na jednostavne šećere uključivo i med te gazirane napitke. Radi se o oslabljenoj aktivnosti bijelih krvnih zrnaca da uništavaju mikrobe. Nepovoljno djelovanje šećera nastupa za 30 minuta, a može potrajati 5 sati. Zanimljivo, kada se šećer zamijeni s kompleksnim ugljikohidratima, pada imuniteta nema. Smatra se da šećer dovodi do poremećaja humoralnog imuniteta tj. do smanjenja apsorpcije drugih hranjivih tvari, a posebno C vitamina koji u obrani ima značajnu ulogu.
2. Visok unos zasićenih i trans masnoća iz industrijske hrane, a ponajviše zbog crvenog mesa može izazvati pad imuniteta naprosto zato što tada nedostaju dragocjene mononezasićene masne kiseline te omega-3 masne kiseline koje imaju značajnu ulogu u metabolizmu bijelih krvnih zrnaca. Osim toga, oksidacijom takvih masnoća nastaje mnogo slobodnih radikala koji dramatično uništavaju obrambene stanice i time oslabljuju imunitet. Što više zasićenih masnoća animalnog podrijetla (crveno meso, masni sirevi, maslac, vrhnje i punomasno mlijeko) to slabiji imunitet zbog nedostatka prostaglandina i leukotriena. Stanje se bitno popravlja kada se dio takvih masnoća zamjeni s omega-3.
3. Redovni (dnevni) trening, pa makar se radilo o ubrzanom hodanju, nevjerojatno doprinosi snazi imuniteta. Naime, neaktivnost usporava oslobađanje od tjelesnih toksina. Suprotno tome, vježbom se ubrzava cirkulacija, rade mišići i zglobovi te postoji podražaj organa zaduženih za obranu da proizvode nove ''vojnike'' za obranu. Istovremeno dolazi do porasta tjelesne temperature što je svakako povoljno za tjelesnu obranu.
4. Mnogi lijekovi i droge (marihuana, kokain) osjetno ruše imuni sustav pa stoga nikoga ne bi trebala čuditi velika prijemčivost narkomana za infektivne i druge bolesti. Lijekovi i droge inhibiraju apsorpciju hranjivih tvari iz krvne struje, a to je bitan čimbenik za celularni imunitet. Osoba koja svakodnevno puši marihuanu, ruši imunitet (broj bijelih krvni stanica) čak za 39 posto u odnosu na osobu koja ne puši. Neki lijekovi pa i antibiotici također ruše imunitet.
5. Nedovoljno pijenje vode i nedovoljno spavanje mogu također oslabiti obrambeni tjelesni sustav. Razlog je jednostavan; budući da se svi procesi odvijaju u vodenoj otopini, bez vode nastaje usporavanje procesa detoksikacije, a svi toksini koji zaostaju dramatično oštećuju obrambeni sustav. Prvi znak je umor, a zatim slijede i svi ostali znakovi tj. zakiseljavanje tjelesnih sokova. Alkalna voda umjesto klasične soda vode pomaže oporavku imunog sustava. To se najbolje može uočiti kod pretreniranih sportaša.
6. Pretjerano konzumiranje alkohola (5 pića ili više dnevno) smeta obrambenim stanicama osobito bijelim krvnim zrncima da se umnožavaju.
7. Faza prije ispita studentima je toliko stresna da mnogima naglo slabi imunitet pa mogu oboljeti od grlobolje, mogu dobiti proljev, te izazvati druge zdravstvene probleme. Vrhunski sportaši su pred takmičenja također pod snažnim stresom pa nerijetko naglo oboljevaju zbog pada imuniteta. Joga i meditacija osjetno pomažu u saniranju stresnog stanja.

Mnogi zdravstveni problemi mogu se izbjeći poznavanjem sustava tjelesne obrane i čuvanjem dijelova tog sustava, te njegovom stimulacijom.

Što je imunitet zapravo?

Razmišljajući o tome što je u stvari imunitet, možemo reći slijedeće; to je briljantna armija mikroskopskih stanica koje ustaju u obranu gdje god se u tijelu pojavi problem, bez obzira je li to upalni proces i ulazak bakterija ili je u pitanju ulazak alergena.

Antibiotici i imunitet

Upalno stanje, i shodno tome povišena temperatura, siguran su znak da obrana postoji i da ona funkcionira pa je katastrofalna greška roditelja koji skaču na noge i nose dijete doktorima na prvu povišenu temperaturu, koji onda iz sigurnosnih razloga propisuju antibiotike. Tako se zapravo stvara slab imunitet jer se ne dozvoljava organizmu da obavi svoju funkciju obrane, već mu se ta funkcija oduzima i borba prekida prije nego je počela.

Na taj način se osigurava roditelj i pedijatar, a gubitnik je dijete koje počinje svako malo kihati, kašljati, gušiti se u sluzi itd. Takvom djetetu je srušen imunitet pomoću antibiotika i vrlo je vjerojatno da kasnije, kad bude stvarno trebalo, taj antibiotik neće biti učinkovit.

Grudna žlijezda (timus) i koštana srž su glavni organi za produkciju obrambenih ''vojnika'', ali ima i drugih kao što su brojni limfni čvorovi i slezena. Dok grudna žlijezda proizvodi T-stanice (ubojice mikroba), limfni čvorovi produciraju limfocite. Leukocite dakle bijela krvna zrnca ili tzv ''čistače'' proizvodi koštana srž.

U produkciji obrambenih tijela i održavanju visoke obrambene moći organizma, vlada dinamična ravnoteža, ali naglašavam, ako nema čestog provociranja sustava, ''vojska'' spava i u slučaju nepovoljnih okolnosti, obrambeni sustav može biti neugodno zatečen.

Spominjali smo raznovrsnu prehranu i fizički napor kao dvije temeljne pretpostavke snažnog imuniteta. Ako se izbjegava šećer u prehrani, alkohol i pušenje, ispunjeni su gotovo svi neophodni čimbenici za natprosječan imunitet.

Suprotno tome, ako pak pušiš 20-40 cigareta dnevno, ako piješ alkohol, ako nemaš dnevne fizičke aktivnosti i naravno ako si pod stresom, jamačno ćeš imati vrlo oslabljen imunitet, pa si prema tome potencijalni kandidat za laku pojavu bolesti.

Veza između stresa i bolesti

Tako primjerice, istraživanje na temelju metaanalize 300 stručnih članaka, utvrđeno je da postoji jaka korelacija između stresa i pojave bolesti upravo zbog pada imuniteta, a posebno je opasan kronični stres (koji se ponavlja) jer on ruši kako celularni tako i humoralni imunitet.

Primjera ima mnogo, a najpoznatiji su naši vojni dužnosnici koji su umrli od raka za vrijeme i nakon oslobodilačkog rata.