Powered by:
Statistike pokazuju kako je tijekom zadnjih nekoliko godina porastao broj alergičara, kako u Europi tako i u Americi. U razgovoru sa specijalisticom dermatovenerologinjom doznajemo koji je glavni uzrok tome
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo pa svaki drugi stanovnik u svijetu pati od nekog oblika alergije, a procjenjuje se da oko 10 do 30 posto ljudi boluje od respiratornih alergija, dok je oko 1 do 2 posto svjetske populacije zahvaćeno alergijom na hranu. Osim toga, samo u Hrvatskoj od alergija pati gotovo pola milijuna ljudi, a čak 8 do 10 posto stanovništva boluje od peludnih alergija. Evo što smo sve saznali u razgovoru s prof. dr. sc. Liborijom Lugović-Mihić, prim. dr. med. specijalisticom dermatovenerologinjom, koja je podijelila i nekoliko važnih savjeta koji će alergičnim osobama sigurno pomoći u budućnosti.
Prije smo živjeli 'prljaviji', ali zdraviji život
Mnogi vjeruju kako je danas sve više ljudi izloženo alergijama upravo zbog promjene prehrane, klime, životnog stila, ali i zbog pretjerane higijene. Kako govori prof.dr.sc. Lugović-Mihić, danas je više od 20 % osoba alergično na neki od inhalacijskih ili nutritivnih alergena.
Alergija je sve učestalija u društvu i populaciji, pa je više od 20 % osoba alergično na neki od inhalacijskih alergena (iz zraka) ili nutritivnih alergena (alergena hrane). Manifestacije alergije mogu se javljati na koži, na sluznici poput gornjeg i donjeg dišnog sustava, na očima, probavnom traktu i tako dalje, kaže naša sugovornica.
Osim toga, prof. dr. sc Lugović-Mihić ističe kako sklonost alergijama u industrijski razvijenim zemljama iznosi oko 20 % populacije. Simptomi se obično javljaju u prve dvije godine života osobe (u oko 70 % slučajeva), a češće obolijevaju žene.
Uočava se sve veća učestalost atopije u bogatijim, industrijaliziranim dijelovima svijeta, što se objašnjava obilježjima suvremenog načina života kao što su zagađenje, povećana higijena, centralno grijanje, kućni alergeni, različite dijete, učestalija primjena sredstava za održavanje higijene i slično, navodi prof. dr. sc. Lugović-Mihić.
Inhalacijski su alergeni danas najčešći
Postojanje alergije danas se najčešće dokazuje kožnim testovima kojima se ispituju i dokazuju pojedini alergeni na koje su osobe alergične, a nekad se izvode i testovi putem krvi radi dokaza specifičnih IgE-a (vrsta antitijela kod sisavaca) na pojedini alergen. Alergije su najčešće izazvane inhalacijskim alergenima.
Generalno, najčešće su alergije na inhalacijske alergene (alergene iz zraka) poput grinja, peludi korova (npr. ambrozije), kućne prašine, peludi trava i stabala, životinjske dlake, plijesni... Nešto su rjeđe alergijske reakcije na hranu, među kojima su učestalije alergije na orašaste plodove (kikiriki, orahe, bademe, lješnjake), jaja, kakao, mlijeko, citrusno voće, mahunarke itd., govori prof. dr. sc. Lugović-Mihić.
Postoje različiti oblici manifestacija alergija, a kod većine je dokazana povezanost s genetskom predispozicijom, tj. nasljednom sklonosti. Ako jedan roditelj ima atopiju, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi oko 25 posto, a kad oba roditelja imaju atopijsku bolest, ta vjerojatnost raste na 70 posto. Općenito, nasljeđivanje je poligensko (uključuje više različitih gena) te pod utjecajem različitih okolišnih čimbenika.
Ako je, primjerice, jedan roditelj alergičan na kikiriki, dijete može biti alergično na drugu namirnicu ili inhalacijski alergen. Međutim, alergije ne moraju biti nasljednog karaktera, pa se one tako mogu očitovati i u kasnijoj životnoj dobi. Najčešće je pritom provocirajući čimbenik neki stresni događaj poput bolesti, promjene okoline, načina života i slično.
Ako je moguće, spriječi izlaganje alergenima
Kako ističe prof. dr. sc. Lugović-Mihić, najbolji je savjet osobama koje boluju od neke vrste alergije da pokušaju spriječiti izlaganje alergenima. Na primjer, ukloni kućnu prašinu i grinje (tepihe i zavjese), životinjsku dlaku, perje i određenu hranu. Osim toga, preporučuje se izbjegavati klasične sapune, jaka kemijska sredstva, dim, podražaj odjećom (ukloni vunu i sintetiku), lokalne alkoholne pripravke i tako dalje.
Najvažnije je pokušati spriječiti izlaganje alergenima, dakako, ako je moguće. Kod osoba sklonih alergijama inicijalni najvažniji korak je odgovarajuće prepoznati alergije i alergene te potvrditi alergijske reakcije, nakon čega bi bolesnik trebao voditi računa o primjeni različitih preventivnih mjera, provođenju odgovarajuće terapije i smanjenju čimbenika koji utječu na manifestacije, ističe naša sugovornica.
Ako uočiš simptome alergije, na vrijeme reagiraj i posjeti liječnika kako bi prevenirala ili barem smanjila intenzitet alergijskih reakcija. Uz odgovarajuću terapiju koju će ti prepisati liječnik, možeš koristiti i Aqua Maris4Allergy, sprej za nos, s kojim ćeš na siguran i učinkovit način ublažiti simptome alergijskog rinitisa i poduprijeti proces regeneracije nosne sluznice.
Osim toga, uz preventivno djelovanje kod izloženosti različitim alergenima, uz kapi za oči Vizol S Allergy imat ćeš priliku na vrijeme ublažiti postojeće simptome alergijskog konjunktivitisa. Oba proizvoda sadrže Ectoin®, prirodnu tvar koju proizvode mikroorganizmi da bi se zaštitili od teških klimatskih uvjeta, poput UV zračenja, visokih temperatura i isušivanja.
