Dok istraživanja pokazuju da mu stanište nestaje, znanost iz njegovog otrova već je razvila lijekove za milijune ljudi s dijabetesom, a ispituje se i potencijal u terapiji Parkinsonove bolesti.
S jačanjem klimatskih promjena, vjerojatnim kaskadnim klimatskim događajima, gubitkom podzemnih i pitkih voda i tekstovi poput ovoga vjerojatno će nekada u budućnosti postati izlišni, jer neće biti staništa koje nije ugroženo, a sa ugroženim staništima ugrožena je ne samo ravnoteža o kojoj neprestano bruje biolozi, već su ugrožene i sve vrste koje obitavaju na nekom staništu. To je ono što zapravo znači narušena ekološka ravnoteža. No, dok taj trenutak ne dođe, nastavit ćemo vas informirati o pojedinim vrstama i njihovim doprinosima. Danas se bavimo gušterom naziva Otrovni bradavičar, poznatijim kao Gila monster (Heloderma suspectum).
Stanište i izgled
Pustinje jugozapada Sjedinjenih Američkih Država i sjevernog Meksika dom su životinji koja na prvi pogled izaziva strahopoštovanje. Zdepast, spor i jarkih narančasto-crnih uzoraka, Heloderma suspectum jedan je od rijetkih otrovnih guštera na svijetu. Njegova reputacija u lokalnom folkloru često je bila mračna, no znanstvenici danas otkrivaju sasvim drugačiju priču: ovaj gušter nije samo važan dio pustinjskog ekosustava, već i neočekivan izvor nade u liječenju ozbiljnih bolesti kod ljudi.
Ime dobio po rijeci u Arizoni
Gila monster ime je dobio po rijeci Gila u Arizoni, gdje je prvi put opisan. Raste do šezdesetak centimetara i teži oko 1,5 kilograma. Koža mu je prekrivena osteodermima, koštanim pločicama koje daju karakterističan perlasti izgled. Boja tijela – kontrastne crne i ružičaste ili narančaste šare – ima upozoravajuću funkciju: poručuje potencijalnim predatorima da je otrovan.
Unatoč dojmljivom izgledu, Otrovni bradavičar nije agresivan. Veći dio života provodi pod zemljom, izlazeći tek nekoliko tjedana u godini, najviše u proljeće i nakon kiša. Tada traži hranu: ptičja jaja, male sisavce, gmazove i mlade ptice. Sposoban je pojesti trećinu svoje tjelesne mase u jednom obroku, a zalihe masnog tkiva koristi tijekom ostatka godine.
Kako djeluje njegov otrov?
Za razliku od zmija, Gila monster nema šuplje zube i ne ubrizgava otrov poput injekcije. Umjesto toga, žlijezde u donjoj čeljusti izlučuju otrov koji curi niz žljebaste zube u ranu dok gušter tvrdoglavo grize. Njegov ugriz može trajati i nekoliko minuta, a bol koju izaziva vrlo je intenzivna.
Simptomi kod ljudi uključuju oticanje, mučninu, vrtoglavicu i pad krvnog tlaka. Iako neugodan, ugriz rijetko je smrtonosan. Nema specifičnog protuotrova, a liječenje se svodi na ublažavanje simptoma i nadzor.
Medicinska otkrića – od otrova do lijeka
Paradoksalno, upravo ono što ga čini opasnim – njegov otrov – pretvorilo ga je u izvor jednog od najvažnijih medicinskih otkrića posljednjih desetljeća. U otrovu Gila monstera otkriven je peptid exendin-4, sličan ljudskom hormonu GLP-1 zaduženom za regulaciju razine šećera u krvi. Za razliku od prirodnog hormona, exendin-4 je otporniji i djeluje dulje. Na temelju tog spoja razvijen je lijek exenatid, koji se danas koristi u terapiji dijabetesa tipa 2.
Kasnije su sintetizirani i drugi srodni lijekovi (poput liraglutida i semaglutida), a cijela klasa tzv. GLP-1 agonista donijela je revoluciju ne samo u liječenju dijabetesa, nego i pretilosti. Stotine milijuna ljudi širom svijeta danas imaju koristi od spoja koji je prvi put pronađen u slini jednog pustinjskog guštera.
Potencijal u liječenju neurodegenerativnih bolesti
Znanstvenici su ubrzo primijetili da GLP-1 receptori nisu važni samo u gušterači, nego i u mozgu. U eksperimentalnim modelima, exendin-4 je pokazao sposobnost smanjivanja upale i zaštite moždanih stanica. Time je otvoreno novo područje istraživanja: mogu li lijekovi nastali od otrova Gila monstera pomoći i u Parkinsonovoj bolesti?
Prvi rezultati bili su obećavajući. Klinička ispitivanja exenatida pokazala su da pacijenti s Parkinsonovom bolešću imaju sporije pogoršanje motornih simptoma. Ipak, najnovija, rigoroznija ispitivanja nisu potvrdila jasnu korist. Rasprava među stručnjacima se nastavlja, a istraživanja idu dalje s novim generacijama GLP-1 lijekova.
Ekološka važnost
Osim u medicini, Gila monster ima i važnu ulogu u prirodi. Kao predator jaja ptica i malih kralježnjaka, sudjeluje u održavanju ravnoteže u pustinjskim ekosustavima. Njegova prisutnost pokazatelj je zdravog okoliša. Nažalost, brojnost mu opada zbog gubitka staništa, urbanizacije i ilegalnog lova. U SAD-u je strogo zaštićen, a hvatanje ili ubijanje kažnjava se visokim novčanim kaznama i zatvorom.
U nekim indijanskim tradicijama Gila monster bio je simbol moći i medicine, ali i straha. Danas znamo da je riječ o životinji koja zaslužuje poštovanje, a ne progon. Ugriz mu je bolan, ali ne smrtonosan; a upravo iz tog otrova potekla je jedna od najvažnijih medicinskih inovacija našeg vremena.
Otrovni bradavičar rijedak je primjer kako priroda u sebi nosi i prijetnju i spas. Gušter koji je stoljećima izazivao strah danas spašava ljudske živote – ne svojim ugrizom, nego zahvaljujući znanosti koja je iz njegovog otrova izdvojila korisnu molekulu. Njegova priča podsjeća koliko je očuvanje bioraznolikosti ključno: ono što danas izgleda nebitno ili opasno, sutra se može pokazati ključem za zdravlje i budućnost čovječanstva.
U travnju ove godine objavljeno je još jedno istraživanje o ovom gušteru. Rezultati pokazuju da ovaj gušter gubi stanište, a nije razvio sposobnost da se ukopava dublje, ili da se preseli na više nadmorske visine, zaključili su znanstvenici, što znači da je njegovo izumiranje nekada u pogoršanju klimatskih promjena, nažalost, izvjesna stvar.
