Kvržica na dojci sigurno je razlog da se obratiš svom liječniku, ali što možeš očekivati tijekom kliničkog pregleda dojki - i što se događa kada kvržica treba daljnju procjenu?
Pronađeš li kvržicu ili promjenu na dojci, vjerojatno ćeš pomisliti na najgore, a to je rak dojke. To je razumljiva i prirodna reakcija, ali kvržice na dojkama su česte, a najčešće su nekancerogene (benigne), osobito kod mlađih žena. Ipak, važno je da svaku kvržicu na dojci pregleda liječnik, pogotovo ako je nova, ako je drugačija nego što je bila prije ili ako osjećaš jednu dojku drugačije od druge.
Tkivo dojki mijenja se kroz menstrualni ciklus i kako stariš
Grudi se sastoje od tkiva različite konzistencije, uključujući masno, žljezdano i vezivno tkivo. Obavljaš li redovito samopregled, moći ćeš primijetiti da se simptomi povezani s dojkama, poput osjetljivosti ili kvržica, mijenjaju kroz menstrualni ciklus. Kvržice tijekom menstruacije mogu biti uzrokovane viškom tekućine u grudima. Tkivo dojke također se mijenja kako stariš jer obično postaje masnije i manje gusto.
Kada se obratiti liječniku?
Svrha samopregleda je znati prepoznati kakve su tvoje grudi većinu vremena jer tako ćeš lakše otkriti svaku neuobičajenu promjenu. Posavjetuj se sa svojim liječnikom ako:
- Pronađeš novu kvržicu ili zadebljanje dojke koje osjećaš drugačije od okolnog tkiva
- Primijetiš promjenu veličine, oblika ili izgled dojke
- Bol u dojkama ne nestaje nakon menstruacije
- Primijetiš promjene na koži dojki, kao što su svrbež, crvenilo, ljuštenje, rupice ili nabor
- Primijetiš uvučenu bradavicu (ako je prije nisi imala)
- Imaš iscjedak iz bradavica
Što očekivati tijekom kliničkog pregleda dojki?
Procjena kvržice na dojci obično počinje kliničkim pregledom dojke. Tijekom ovog pregleda liječnik će te vjerojatno pitati o simptomima i saznati imaš li čimbenike rizika za rak dojke ili benigna stanja dojke; pregledati tvoje dojke i limfne čvorove u pazuhu, opipati kako bi vidio postoje li kvržice ili druge abnormalnosti; pregledati kožu na tvojim grudima; provjeriti postoji li neki problem s bradavicama, kao što su uvlačenje ili iscjedak.
Ako liječnik potvrdi da imaš kvržicu na dojci ili neku drugu zabrinjavajuću promjenu, vjerojatno će te poslati na daljnje pretrage, odnosno na radiološki pregled kako bi se utvrdila priroda promjena na dojci.
Postupci za procjenu kvržice na dojci
Za daljnju procjenu kvržice na dojci, liječnik može preporučiti:
Ultrazvuk dojke
Ultrazvuk je radiološka dijagnostička metoda koja za snimanja koristi zvuk visoke frekvencije. Pomaže u određivanju je li kvržica na dojci čvrsta ili ispunjena tekućinom.
Mamografija
Mamografija je rendgensko snimanje dojki s niskim dozama x-zraka kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke koje su premalene da bi se mogle napipati. Mamografija otkriva promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Iako je mamografija izuzetno vrijedna i nezamjenjiva pretraga u otkrivanju i najmanjih karcinoma, ovom pretragom ne može se prikazati 15-20% karcinoma dojki, posebno kad se radi o dojkama s gustom žljezdanom strukturom.
MRI
Magnetska rezonanca dojke (MRI) je slikovno prikazivanje unutrašnjosti dojke koje nije na bazi rendgenskog zračenja. Pomoću magneta, radio valova i računala izrađuje se niz detaljnih slika. Ova metoda može se koristiti za otkrivanje raka kod žena koje imaju visoki rizik za razvoj raka dojke.
Biopsija dojke
Biopsija je kirurški postupak kojim se uzima uzorak tkiva dojke na temelju kojeg se utvrđuje jesu li stanice benigne ili maligne, tip raka, agresivnost (stupanj) raka, postojanje hormonskih i drugih receptora radi odabira liječenja te druge karakteristike. Biopsija je jedini način da se utvrdi priroda otkrivenih promjena u dojci odnosno da se postavi konačna dijagnoza karcinoma. Postoji nekoliko vrsta biopsije tkiva dojke što ovisi o veličini i lokalizaciji promjene u dojci te koliko ih ima.
Mogućnosti biopsije dojke uključuju:
Aspiracijska biopsija tankom iglom ili citološka punkcija je brza, jednostavna, minimalno invazivna metoda pretrage pomoću koje se iz sumnjivog područja u dojci aspirira (izvlači) mala količina tkiva ili tekućine za citološku analizu. Uvođenje igle prati se na ultrazvučnom ekranu (ultrazvučno vođena biopsija). Prednosti ove citološke punkcije su jednostavnost, nema ožiljaka te u nekim slučajevima mogućnost postavljanja dijagnoze istog dana. Ako uzorak dobiven punkcijom nije zadovoljavajući za citološku analizu, potrebno je uzeti veću količinu tkiva biopsijom širokom iglom.
Biopsija širokom iglom ili kor-biopsija koristi široku šuplju iglu (sondu) za izvlačenje cilindričnog uzorka tkiva dojke za patohistološku analizu. Izvođenje ove biopsije prati se na ultrazvučnom aparatu. Prednost ove metode je u tome što je manje invazivna od otvorene kirurške biopsije, ostavlja zanemariv ili nikakav ožiljak, izvodi se pod kontrolom ultrazvuka (pa nema ionizirajućeg zračenja), dobiva se dovoljni uzorak materijala za analizu te brži oporavak. Kod ove metode postoje vrlo mali rizici krvarenja i stvaranja hematoma na mjestu uzimanja tkiva, mali rizik od infekcije i pneumotoraksa.
Kirurška (otvorena) biopsija provodi se kada rezultati iglene biopsije nisu jasni te se tijekom ovog postupka uklanja cijela kvržica ili dio nje. Dva su tipa kirurške biopsije: incizijska biopsija, kojom se uklanja dio abnormalnog područja radi postavljanja dijagnoze, i ekscizijska biopsija, kojom se uklanja cijelo abnormalno područje (tumor) s rubom normalnog tkiva dojke oko tumora. Ako je promjenu teško pronaći, može se postavljanjem žice pomoću ultrazvuka ili drugog slikovnog načina označiti sumnjivo područje i tako usmjeriti kirurga tijekom otvorene biopsije.
Nakon biopsije, uzorak tkiva šalje se u laboratorij na analizu. Liječnik će te obavijestiti kada možeš očekivati rezultate testa i razgovarati o njima kada budu dostupni.
Termografija
Termografija je dijagnostička pretraga koja koristi posebnu kameru koja osjeća toplinu kako bi se zabilježila temperatura kože koja prekriva grudi. Tumori mogu uzrokovati promjene temperature koje se onda mogu pojaviti na termogramu.
Praćenje nakon procjene kvržice dojke
Ako kvržica na dojci nije kancerogena, liječnik će odlučiti trebaš li kratkotrajno praćenje koje uključuje kliničke preglede dojki ili ponovne snimanje dojke. Možda ćeš se trebati vratiti na kontrolu za dva do tri mjeseca kako bi liječnik vidio ima li promjena na tvojim dojkama. Svakako se posavjetuj s liječnikom ako primijetiš promjene na postojećoj kvržici ili se pojavi nova promjena.
Ako je dijagnoza upitna, primjerice klinički pregled dojki i mamografija pokazuju sumnjiva područja, ali biopsija otkriva benigno tkivo - tada ćeš biti upućena specijalistu na daljnje konzultacije.
Ako je kvržica na dojci karcinom, tada se određuje stadij i vrsta raka, radi određivanja najboljih mogućnosti liječenja i procjene prognoze.
Neke stvari treba otkriti na vrijeme - rak dojke jedna je od njih. Zato klikni na link i tvoja prijateljica i ti, ili tvoj partner i ti, možete dati #pinkypromiss da ćete se podsjećati na redoviti samopregled. Svjetski nagrađivan projekt #pinkypromiss ove godine provodimo u suradnji s Croatia osiguranjem s ciljem da podsjetimo na važnost samopregleda i pregleda dojki.