Treći simpozij Sex(i)dijagnoza okupio je stručnjake i žene s iskustvom liječenja raka te otvorio pitanja hormonalnih promjena, seksualnog i mentalnog zdravlja, partnerskih odnosa i kvalitete života.
Završetak liječenja raka ne znači uvijek i povratak životu kakav je žena poznavala prije dijagnoze. Promijenjeno tijelo, narušena intimnost, nesanica i osjećaj da se od nje očekuje da sada jednostavno bude dobro mogu otvoriti niz novih pitanja. Upravo je tim iskustvima bio posvećen treći simpozij „Sex(i)dijagnoza vol. 3: Prisilna menopauza“, održan u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu.
Simpozij je organizirala Udruga NISMO SAME, u suradnji s In Vida agencijom te uz podršku Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a. U Mjesecu borbe protiv raka dojke i Mjesecu podizanja svijesti o menopauzi događanje je povezalo medicinsku, psihološku i iskustvenu perspektivu teme o kojoj ženama često nedostaju informacije i prostor za otvoren razgovor.
Simpozij su pozdravnim govorima otvorile Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge NISMO SAME, i Ivana Vidušin, vlasnica agencije In Vida. Kalogjera je s ponosom predstavila treće izdanje susreta posvećenog ženama kojima su potrebni stručni odgovori, razumijevanje i podrška u suočavanju s promjenama koje donosi liječenje raka. Kontinuitet ovog projekta potvrđuje koliko je važno stvarati prostor u kojem žene mogu otvoreno govoriti o svojim iskustvima i potrebama.
Bruncii
Ivana Vidušin prepoznala je važnost ove teme i potrebu da ona dobije veću javnu vidljivost te je svojim marketinškim znanjem i kreativnim pristupom pridonijela osmišljavanju i razvoju projekta.
Stručnu vrijednost simpozija dodatno je osnažio izv. prof. dr. sc. Dražan Butorac, predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a, koji je svojim znanjem i iskustvom pridonio razumijevanju složenih pitanja s kojima se žene susreću tijekom i nakon liječenja.
Kroz predavanja i četiri panela program se bavio pitanjima koja zadiru u svakodnevicu: što se događa kada menopauza nastupi bez upozorenja, kome se obratiti zbog tegoba, kako razgovarati o seksualnosti i promjenama u partnerskom odnosu te kako se nositi s emocionalnim i poslovnim izazovima.
Prisilna menopauza i pitanja koja žene ne bi trebale postavljati u tišini
Uvodno predavanje prof. dr. sc. Marine Šprem Goldštajn, predsjednice Hrvatskog društva za menopauzu, „Tko je ugasio moje hormone? Prisilna menopauza bez upozorenja“, uvelo je sudionike u središnju temu simpozija.
Razgovor je nastavljen panelom „Estrogen – zabranjena riječ nakon raka?“, u kojem su uz Šprem Goldštajn sudjelovali izv. prof. dr. sc. Dražan Butorac, predsjednik Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice HLZ-a, liječnica obiteljske medicine i geštalt terapeutkinja doc. dr. sc. Nina Bašić Marković te klinički embriolog mr. sc. Dejan Ljiljak. Panel je otvorio pitanja o hormonima, mogućnostima pomoći i nedoumicama s kojima se žene suočavaju nakon dijagnoze.
Bruncii
Ginekolog doc. dr. sc. Danijel Bursać održao je predavanje „Trpjeti nije terapija: što žene nakon raka smiju koristiti?“, dok je onkologinja Ilona Sušac, dr. med., govorila o temi „Hormoni pod blokadom: što antihormonska terapija radi raku, a što tijelu?“. Time je pozornost usmjerena na odnos onkološkog liječenja i kvalitete svakodnevnog života.
Iza dijagnoze ostaje žena kojoj su potrebni odgovori i podrška
Jedno od središnjih pitanja simpozija sadržano je u naslovu panela „Liječimo li rak, a zaboravljamo ženu?“. Uz Bursaća i Sušac u razgovoru su sudjelovale prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, autorica knjige „Kvadrant žene: kako proživjeti i psihički preživjeti rak dojke?“, te Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge NISMO SAME.
Panel je povezao pitanja liječenja s emocionalnim iskustvom bolesti, odnosom prema vlastitom tijelu i potrebom za podrškom tijekom oporavka. Prostor je tako dobila i tema koju nije uvijek lako izgovoriti: kako se ponovno osjećati sigurno u vlastitom tijelu i blisko s partnerom kada je bolest promijenila mnogo više od zdravstvenog kartona.
Razumijevanje je potrebno i na poslu i kod kuće
O društvenoj i poslovnoj dimenziji ove teme govorila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u predavanju „Utjecaj specifičnosti reproduktivnog sustava na poslovne mogućnosti žena“.
Uslijedio je panel „Budna noću, izgubljena danju“, u kojem su uz pravobraniteljicu sudjelovale psihologinja Ivona Poljak, psihijatrica Maja Vukoja te doc. prim. dr. sc. Vesna Ramljak, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska. U fokusu su bili mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje, uz pitanje koliko okolina prepoznaje teškoće koje nisu uvijek vidljive.
Bruncii
Prehrani i metaboličkim promjenama posvećeno je predavanje nutricionistice dr. sc. Mirele Marić, „Jedeš premalo, debljaš se svejedno — što hormoni rade metabolizmu?“.
Završni panel „Preživjela sam. Zašto se i dalje ne osjećam dobro?“ okupio je Mirelu Marić, praktičarku integrativne medicine Anu Kutiju i učiteljicu joge Petru Planinc, koja je i sama prošla iskustvo liječenja raka dojke. Završnica programa dala je prostor razgovoru o oporavku, očekivanjima i traženju vlastitog puta prema boljoj svakodnevici.
Program su vodile, a panele moderirale Ruža Ištuk i Leona Šiljeg.
Treći Sex(i)dijagnoza simpozij dao je prostor i onome što često ostane neizgovoreno nakon izlaska iz ordinacije: strahu da se vlastito tijelo više neće osjećati poznato, nesigurnosti u bliskosti s partnerom i umoru koji je teško objasniti ljudima koji vjeruju da je najteže prošlo.
Iza pitanja „Zašto se i dalje ne osjećam dobro?” može stajati potreba da netko sasluša odgovor, bez požurivanja i očekivanja da žena već mora biti ona stara.
Bruncii
Oporavak za svaku ženu ima drukčije značenje. Nekoj je važno ponovno mirno spavati, drugoj vratiti bliskost, imati snage za radni dan ili pogledati vlastito tijelo s više nježnosti. Zato podrška treba obuhvatiti i te osobne, svakodnevne potrebe, uz dostupne stručne odgovore i mogućnost razgovora o svemu što utječe na kvalitetu života.
Upravo u tome leži vrijednost ovakvih susreta: u povezivanju stručnog znanja s iskustvima žena i stvaranju prostora u kojem nijedno pitanje nije neugodno, a nijedna tegoba premalo važna da bi je se saslušalo. Žena zaslužuje podršku i kada ne zna kako opisati ono što osjeća, kada joj je teško zatražiti pomoć i kada njezin oporavak traje dulje nego što je očekivala. Zaslužuje znati da smije reći da joj je teško — i da u tome neće ostati sama.
