U sklopu devetog izdanja javnozdravstvene kampanje #PinkyPromiss podsjećamo na važnost brige o vlastitom tijelu te na navike koje omogućuju rano otkrivanje promjena na dojkama
Umjesto striktnog kalendara i samopregleda u točno određeni dan u mjesecu, suvremene preporuke naglašavaju važnost dobrog poznavanja vlastitog tijela i reagiranja na nove promjene. Naglašavamo da takva pozornost ne zamjenjuje obvezne liječničke preglede.
Riječ je o konceptu svijesti o vlastitim dojkama (breast awareness). Umjesto mehaničkog ponavljanja poteza pod pritiskom ‘jesam li sve dobro napravila’, fokus se pomaknuo na svakodnevno poznavanje vlastitog tijela. Kako bismo razjasnili što točno moderne smjernice preporučuju i kako bez panike brinuti o svom zdravlju, izdvojili smo pet ključnih činjenica koje bi svaka žena trebala znati.
1. Od strogo propisanog dana do poznavanja vlastitog tijela
Desetljećima je vrijedilo pravilo da se samopregled mora raditi točno od 7. do 10. dana od početka menstrualnog ciklusa. Iako je to razdoblje u kojem su dojke fiziološki najmanje osjetljive i najmanje čvoraste pod utjecajem hormona, moderne preporuke više ne inzistiraju isključivo na tim danima.
Danas je ključno da žena dobro poznaje svoje dojke u svim fazama mjeseca: tijekom tuširanja, nanošenja kreme ili odijevanja. Kada znate kakve su vaše dojke pod prstima i kako izgledaju uobičajeno, puno ćete lakše i brže uočiti ako se pojavi bilo kakva odstupanja.
2. Koje sve promjene treba uočiti i prijaviti liječniku?
Iako je kvržica i dalje najčešći razlog zbog kojeg se žene javljaju liječniku, ona nije jedini signal koji tijelo šalje. Važno je obratiti pozornost na cjelokupni izgled kože i oblika dojki. Promjene koje zahtijevaju stručni pregled uključuju:
Promjene na koži: pojava udubljenja, uvlačenja kože, crvenila ili teksture koja podsjeća na narančinu koru.
Promjene na bradavicama: novo uvlačenje bradavice koja je ranije bila izvučena, pojava osipa, ljuskanja ili spontanog iscjetka (osobito ako je jednostran ili krvav).
Asimetrija i oblik: nagla promjena u veličini ili obliku jedne dojke.
Aksilarna regija: pojava otekline ili čvorića pod pazušnom jamom ili iznad ključne kosti.
Također, nova i trajna bol u jednom dijelu dojke, koja nije jedini ni najčešći znak raka, ali je svakako razlog za procjenu ako ne prolazi.
3. Samopregled nije zamjena za mamografiju i ultrazvuk
Jedna od najčešćih zabluda jest uvjerenje da redoviti samopregled oslobađa ženu potrebe za odlaskom na radiološke preglede. Važno je naglasiti: Samopregled i poznavanje vlastitih dojki ne zamjenjuju preporučene preglede za rano otkrivanje raka dojke. Mamografijom se neke promjene mogu otkriti prije nego što postanu opipljive. Ultrazvuk se primjenjuje ovisno o dobi, simptomima, nalazu i procjeni liječnika, ali još uvijek nije univerzalna godišnja preporuka za sve mlađe žene. U Hrvatskoj se u sklopu Nacionalnog programa žene u dobi od 49 do 70 godina pozivaju na mamografiju svake dvije godine (uz postupno širenje prema preporukama na dobi od 45 do 74 godine).
4. Razlika između korisne pozornosti i nepotrebne zabrinutosti
Strah od pronalaska promjene često je razlog zbog kojeg žene izbjegavaju uopće dodirivati vlastite dojke ili, s druge strane, zapadnu u stanje stalne anksioznosti te svakodnevno opipavaju tkivo. Ni jedna ni druga krajnost nisu dobre.
Prirodna građa dojke je žljezdana, neravna i često kvrkasta, osobito u drugoj polovici ciklusa. Nije ideja da se upoznavanjem vlastitog tijela traži još jedan razlog za paniku. Glavni cilj upoznavanja sebe i svog tijela je postizanje mira kroz informiranost.
Ne zaboravite, građa dojki prirodno se mijenja tijekom menstrualnog ciklusa. Ako primijetite novu kvržicu ili drugu neuobičajenu promjenu, obratite se liječniku, osobito ako je promjena izražena, pogoršava se ili ne prolazi. Nemojte sami pokušavati procijeniti je li riječ o nečemu dobroćudnom.
5. Većina uočenih promjena nisu rak
Kada žena uoči promjenu na dojci, prva i prirodna reakcija često je strah. Međutim, medicinska statistika ulijeva veliku dozu optimizma: Više od 80 % kvržica dojke koje se obrađuju pokaže se dobroćudnima. Među mogućim uzrocima su ciste i fibroadenomi, kao i promjene povezane s menstrualnim ciklusom. Ipak i bez obzira na visoki postotak dobroćudnih promjena, samo i isključivo liječničkom procjenom i, prema potrebi, dodatnim pretragama može se utvrditi o kakvoj je promjeni riječ.
Ovaj nagrađivani projekt ima za cilj podizanje svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke kroz redovite preglede i samopreglede. Sponzori #PinkyPromiss projekta su: Astra Zeneca, SPAR Hrvatska, BAUHAUS, Prahir, Merkur osiguranje, Sport Vision. Sve o projektu potražite na adresi #Pinkypromiss.
