U obitelji nitko nije imao rak dojke. Znači li to da sam sigurna?

Jedna od čestih zabluda jest da su žene koje u obitelji nemaju slučajeve raka dojke manje izložene riziku ili da se zbog toga ne moraju posebno brinuti o preventivnim pregledima. Međutim, izostanak raka dojke u obitelji ne znači da je žena zaštićena od ove bolesti. Nasljedne genske promjene samo su jedan od čimbenika rizika, a velik broj žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nema poznatu obiteljsku anamnezu bolesti. Što to znači za procjenu osobnog rizika i zašto su preventivni pregledi važni i kada nitko u obitelji nije imao rak dojke? Izdvojili smo pet činjenica koje vrijedi znati.

1. Rak dojke može se pojaviti i bez obiteljske anamneze bolesti
Kada razmišljamo o riziku od raka dojke, često prvo pomislimo na majku, sestru ili baku koje su možda imale istu dijagnozu. Da, obiteljska povijest bolesti važna je informacija koju treba podijeliti s liječnikom, ali - nije jedini pokazatelj rizika. Velik broj žena kojima je dijagnosticiran rak dojke nema poznatu obiteljsku anamnezu te bolesti. To znači da se rak dojke može razviti i kod žena čije bliske članice obitelji nikada nisu imale tu dijagnozu. Stoga odsutnost bolesti u obitelji nije razlog za zanemarivanje vlastitog zdravlja niti za odgađanje preporučenih pregleda. Važno je pritom razlikovati obiteljsku anamnezu od ukupnog rizika. Obiteljska anamneza  govori o poznatim slučajevima bolesti među članovima obitelji, dok procjena rizika uzima u obzir i druge čimbenike koji mogu utjecati na vjerojatnost razvoja raka dojke.

2. Nasljedni geni objašnjavaju samo dio slučajeva
Određene nasljedne genske promjene, među kojima su najpoznatije promjene gena BRCA1 i BRCA2, mogu znatno povećati rizik od razvoja raka dojke. Žene koje nose takve promjene mogu imati povećan rizik i od drugih vrsta raka, zbog čega je u određenim slučajevima važno razmotriti genetsko savjetovanje i testiranje. 
Ipak, nasljedne genske promjene odgovorne su za manji dio svih slučajeva raka dojke. Većina dijagnoza ne može se pripisati jednoj poznatoj nasljednoj promjeni. Bolest se može pojaviti i kod žena koje nemaju takvu genetsku predispoziciju niti poznate slučajeve raka dojke u obitelji. Zato se procjena rizika ne može temeljiti isključivo na pitanju je li netko u obitelji imao rak dojke. Obiteljska anamneza važan je dio slike, ali sama po sebi ne daje potpun odgovor.

3. Na rizik utječu dob, hormoni i drugi čimbenici
Dob je jedan od najvažnijih čimbenika rizika za rak dojke, a vjerojatnost razvoja bolesti povećava se kako žena stari. Osim dobi i nasljednih čimbenika, na rizik mogu utjecati i određene hormonalne i reproduktivne okolnosti, gustoća tkiva dojki, ranije promjene na dojkama te drugi osobni i životni čimbenici.
Primjerice, gustoća dojki važna je ne samo zato što je u određenim okolnostima povezana s povećanim rizikom, nego i zato što na mamografiji može otežati uočavanje nekih promjena. Gustoća dojki procjenjuje se radiološkim pregledom, a njezino značenje za daljnje praćenje treba razmotriti s liječnikom. 
Postojanje pojedinog čimbenika rizika ne znači da će žena razviti rak dojke, kao što ni izostanak poznatih čimbenika ne jamči da se bolest neće pojaviti. Rizik je rezultat više međusobno povezanih okolnosti, zbog čega je važno razgovarati s liječnikom o osobnoj zdravstvenoj povijesti i preporučenom načinu praćenja.

4. Ako nitko u obitelji nije imao rak dojke, trebaju li žene bez obiteljske povijesti bolesti svejedno ići na preglede?
Da! Žene bez poznate obiteljske povijesti raka dojke i dalje trebaju pratiti preporuke za rano otkrivanje bolesti. Odluka o tome kada započeti s određenim pregledima i koliko ih često obavljati ovisi o dobi, osobnim čimbenicima rizika, eventualnim simptomima i važećim preporukama.
Mamografija je ključna metoda probira za rano otkrivanje raka dojke u ciljanim dobnim skupinama. U Hrvatskoj se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke žene ciljane dobne skupine pozivaju na mamografiju u redovitim razmacima, a dobni raspon i način provedbe programa treba provjeriti prema aktualnim službenim informacijama.
Ultrazvuk dojki nije univerzalna zamjena za mamografiju niti je automatski potreban svakoj ženi svake godine. Liječnik ga može preporučiti ovisno o dobi, simptomima, gustoći dojki i drugim okolnostima. Ako se pojavi nova kvržica ili druga neuobičajena promjena, potrebno je javiti se liječniku neovisno o dobi ili terminu sljedećeg preventivnog pregleda.

5. Poznavanje vlastitih dojki važno je, ali nije dovoljno samo po sebi
Poznavanje uobičajenog izgleda i osjećaja vlastitih dojki može pomoći ženi da primijeti novu ili neuobičajenu promjenu. To ne znači da žena treba svakodnevno opipavati dojke ili živjeti u strahu od svake razlike. Važno je obratiti pozornost na promjene koje odstupaju od uobičajenog stanja, primjerice novu kvržicu, uvlačenje kože ili bradavice, neobičan iscjedak ili naglu promjenu oblika dojke. Takve promjene ne znače automatski da je riječ o raku. Mnoge promjene na dojkama imaju dobroćudne uzroke, ali samo stručna procjena, a prema potrebi i dodatne pretrage, mogu utvrditi o čemu je riječ. Ako se pojavi nova promjena, ne treba čekati sljedeći redoviti pregled niti je pokušavati samostalno dijagnosticirati. 

Briga o zdravlju dojki zato uključuje više od jednog postupka: poznavanje vlastitog tijela, reagiranje na promjene i odlazak na preporučene preventivne preglede. Pritom je važno ne dopustiti da nas odsutnost raka dojke u obitelji navede na pogrešan zaključak da nam se bolest ne može dogoditi. Rak dojke ne može se uvijek spriječiti, ali rano otkrivanje može biti važno za pravodobno liječenje. Bez obzira na obiteljsku povijest bolesti, briga o zdravlju dojki važna je za svaku ženu. 

Nagrađivani projekt #PinkyPromiss već devet godina podiže svijest o važnosti ranog otkrivanja raka dojke, redovitih pregleda i podrške ženama koje se suočavaju s dijagnozom. Sponzori projekta su AstraZeneca, SPAR Hrvatska, BAUHAUS, Prahir, Merkur osiguranje i Sport Vision. Sve o projektu potražite na #PinkyPromiss.