Powered by:
Iz prirode smo potekli i njoj se vraćamo, a znanost kaže da je puno razloga tomu. Sjećaš li se kad si zadnji put bila u prirodi? Priča o Rudolfu Steineru potaknut će te na to
Kada si zadnji put otišla u prirodu isključivo kako bi u njoj uživala, a ne kako bi automobilom prošla kroz nju putujući od točke A do točke B? Posljednje istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Positive Psychology pokazalo je da i samo petominutni boravak u prirodi bitno poboljšava raspoloženje. No znanost odavno dokazuje benefite boravka u prirodi za tijelo, a posebno za duh.
Jedan od velikih umova koji se, između ostalog, bavio odnosom prirode i čovjeka bio je Rudolf Steiner. Ovaj je vizionar za života napisao više od 400 knjiga, začetnik je pravca antropozofije, a njegovo ime nosi više od 1000 škola, vrtića i brojnih terapijskih i drugih ustanova širom svijeta jer je začetnik waldorfske pedagogije, koja se zalaže za kreativan i praktičan pristup učenju. Ovaj svestrani velikan rođen je u Donjem Kraljevcu u Hrvatskoj 1861. godine.
Antropozofija predstavlja ezoterično učenje (proučavanje zakonitosti vidljivih i nevidljivih svjetova) o duhovnoj naravi čovjeka, svijeta i svemira. Glavna Steinerova ideja bila je produhovljavanje pomoću antropozofije, koja ima duboko meditativan karakter. Svojim učenjima poticao je liječnike da tijekom liječenja u obzir uzimaju ljudski duh i cjelokupno mentalno stanje.
"Osjećaji su duši isto što je hrana tijelu."
Osim što je u 19. stoljeću otvarao mnoge teme koje su aktualne danas, poput važnosti prirodnog uzgoja hrane, opasnosti od pretjeranog uzgoja mesa, važnosti pčela za ekosustav, opasnosti od manipulacije medija, smatrao je da se unutarnji mir može povratiti samo radikalnom promjenom odnosa prema prirodi.
Inteligencija je posvuda u prirodi
Steiner je smatrao da je inteligencija vidljiva posvuda u prirodi, a i kada to shvatimo, bit ćemo ponizniji prema vlastitoj inteligenciji, koja je samo kapljica vode u velikom oceanu. Najbolja metoda kojom možemo razviti kritičko razmišljanje nisu logičke vježbe, nego apsorpcija i uvid, odnosno promatranje procesa u prirodi. Kroz nastojanje da shvatimo procese u prirodi postajemo mudriji, a time postižemo i unutarnji mir.
Unutarnji mir predstavlja više od pronalaska mira u modernom svijetu. On ne podrazumijeva pasivan i dosadan život, nego stanje u kojem smo mentalno i duhovno u potpunom miru. Pravi unutarnji mir znači da u potpunosti poznajemo sebe i znamo na što smo sposobni. On je neovisan o vanjskim faktorima, a suprotan je osjećaju tjeskobe.
Kako postići unutarnji mir?
1. Postavi granice
U gužvi smo i pod stresom najčešće jer ne znamo postaviti granice. Postavljanje granica posebno je važno za situacije koje "zapravo nisu važne". Na primjer, ako koristiš društvene mreže samo kako bi doznala nove tračeve u gradu, onda postavi granicu koliko im puta dnevno smiješ pristupiti. To vrijeme radije iskoristi za rad na sebi. Postavljanje granica može značiti i to da ne nosiš posao kući.
2. Uspori ili pobjegni
Ako si cijelo vrijeme u žurbi i u takvom kaosu povremeno zaboravljaš na obaveze, vrijeme je da usporiš jer takav stres nije dobar za tijelo i um. Ono što najčešće trebamo usporiti jest pretjerano razmišljanje i analiziranje, ali nekad je riječ i o prebrzoj vožnji bicikla ili multitaskanju. Najbolji način uklanjanjanja stresa jest odlazak u prirodu. Pobjegni za vikend na kampiranje ili posjeti Međimurje, rodno mjesto Rudolfa Steinera, a u LifeClass Termama Sveti Martin isprobaj bazene termomineralne vode s elementima antropozofske filozofije dr. Rudolfa Steinera.
3. Duboko diši
Opusti se - načini su brojni. Na primjer, duboko disanje, koje pomaže u oslobađanju napetosti, dobro je izučena metoda liječenja mentalnih, ali i fizičkih problema. Njoj se u potpunosti posvetio Nizozemac Wim Hof, koji svojim vježbama disanja može upravljati vlastitim imunosnim sustavom. Disanje je također osnova joge i meditacije, koja je jedan od sigurnih načina za pronalazak unutarnjeg mira. Pomoću meditacije nauči promatrati svoj um, ali nemoj biti podređena svojim mislima.
4. Pazi što govoriš i misliš
Ono što izgovaraš izravno utječe na to kako se osjećaš. Postoje nepisana pravila komunikacije koja će ti pomoći da zadržiš unutarnji mir. Npr. govori samo nužne stvari, istinu i ljubaznost. Govori samo ono što misliš, a misli ono što izgovaraš. U sebi izgovaraj samo ono što možeš izgovarati i naglas. Također, ne pretpostavljaj, nego uvijek pitaj. Pretpostavke i očekivanja neiscrpan su izvor stresa.
Unutarnji mir pomaže ti da otkloniš brige, tjeskobu, stres i negativne misli. Kada postigneš unutarnji mir, znači da imaš kontrolu nad svojim mislima i emocijama te da ništa ne može poremetiti tvoju ravnotežu. Stres ne škodi samo tvojoj psihi nego i fizičkom zdravlju, stoga nemoj zanemariti brigu o sebi.
