Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u RH od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Najčešće se javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena , kao i kod muškaraca.
Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3% od svih dijagnoza raka). Prema posljednjim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2017. godini zabilježeno 2767 novooboljelih, a u 2019. godini su od ove zloćudne bolesti umrle 752 žene.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 29. lipnja 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke provodi se mamografijom pod nazivom "Mamma". Uključene su žene u dobi 50 do 69 godina koje se svake dvije godine pozivaju na mamografski pregled. Ciljevi programa su smanjiti mortalitet od raka dojke za 15 - 25 %, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšati kvalitetu življenja oboljelima od raka dojke.
U okviru programa ranog otkrivanja raka dojke na mamografski pregled pozivaju se žene u dobi od 50 do 69 godina. Potrebno je naglasiti važnost ranog otkrivanja raka dojki jer ako se rak dojke otkrije u početnom stadiju i ispravno liječi tada se više od 90 % oboljelih od raka dojke može izliječiti. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju 96 %. Nažalost, još uvijek se žene ne odazivaju u dovoljnom broju na preventivni pregled pa je stoga potrebno stalno naglašavati važnost preventivnih pregleda i truditi se da se programi ranog otkrivanja raka dojke što uspješnije provode. To će sigurno u budućnosti rezultirati uspješnijim liječenjem i smanjenjem smrtnosti.
Zdravolovka Ljiljanka Jurković, prim.dr.spec.obiteljske medicine naglasila je važnost odaziva na redovite preglede dojki, a mladim ženama poručila da sa samopregledom treba početi nakon navršene dvadesete godine
Uzroci raka dojke su višestruki, a simptomi nisu uvijek očiti
Čimbenici koji utječu na pojavu raka dojke su mnogi, kao na primjer:
- dob (učestalost počinje rasti s dobi od 35-40 god te raste s godinama),
- pozitivna obiteljska anamneza (mutacija gena BRCA1 i/ili BRCA2),
- starija životna dob pri prvom porođaju (iznad 30-35 godina),
- broj porođaja je obrnuto proporcionalan s incidencijom raka dojke (nerotkinje imaju 4x veću učestalost raka dojke),
- rana menstruacija i kasna menopauza,
- uzimanje egzogenih hormona (kao npr. hormonsko nadomjesno liječenje),
- debljina (veća izloženost estrogenima)
Simptomi raka dojke su sljedeći:
- pojava bezbolne kvržice (više od 80% bolesnica svoj rak dojke otkrije samopregledom),
- novonastale promjene u veličini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj). Treba naglasiti da dojke najčešće nisu jednake, ali treba obratiti pažnju na novonastale promjene,
- novonastalo raznoliko ponašanje dojki prilikom podizanja ruke ili bolovi (koji nisu povezani s početkom mjesečnice),
- iznenada nastalo crvenilo jedne dojke koje ne nestaje, uvlačenje kože ili izgled narančine kore,
- promjene na koži bradavice, uvlačenje bradavice, iscjedak iz bradavice, koji može biti: vodenasti, gnojni ili sukrvavi, svjetlocrveni i smeđecrveni jantarnožuti, svrbež i pečenje uz promjene kože oko bradavice.
Sa samopregledom treba početi nakon navršene dvadesete godine, a prema međunarodnim preporukama samopregled dojki bi trebalo obavljati barem jednom mjesečno. Samopregledom dojki žena sama pregledava svoje grudi. Ako žena ima mjesečnicu samopregled je najbolje je obaviti tjedan ili dva nakon početka mjesečnice jer se žljezdano tkivo dojke mijenja tijekom ciklusa zbog hormona. Ženama koje više nemaju mjesečnicu najbolje je odrediti jedan dan u mjesecu kada će to učiniti.
Prilikom samopregleda treba obratiti pozornost na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolove u dojci.
Ako se uoči bilo koji od navedenih simptoma, žena se treba obratiti obiteljskom liječniku koji će joj objasniti prirodu bolesti i uputiti je na daljnje pretrage, mogućnosti liječena i pratiti je tijekom njene bolesti i biti joj podrška tijekom liječenja. Važno je educirati žene o redovitim pregledima te znati prepoznati sumnjive promjene na dojci kako bi mogla zaštiti svoje zdravlje.
Prvi mamografski pregled treba obaviti između 38. i 40. godine života
Redovitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Prvi mamografski pregled dojki tzv. bazični (inicijalni) mamogram svaka žena treba napraviti između 38. i 40. godine života, a ženama starijim od 40 godina jednom godišnje. U žena u dobi od 50 do 69 godina preporuka je mamografiju napraviti minimalno jednom u dvije godine. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporučuje se ranije započinjanje redovitih mamografskih pregleda.
Ultrazvučna pretraga dojki se najčešće koristi kod mladih žena, koje imaju više žljezdanog tkiva. Tom metodom može se rano otkriti prisustvo kvržica (da li je riječ o cisti ili tumoru). Ako je potrebno, u slučaju sumnjive kvržice pomoću vrlo tanke igle može se učiniti ciljana punkcija i citološki pregled. Pretraga se izvodi ambulantno, nije bolna niti su moguće komplikacije.
Kada tumor otkrijemo na vrijeme izlječiv je u 98 % slučajeva dok je petogodišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35 - 75 %
Sada se na zloćudni tumor dojke gleda kao na sistemsku bolest koja zahtijeva kako lokalno tako i sistematsko liječenje. Prognoza bolesti kao i terapija izbora ovise o stadiju zloćudnog tumora (je li on samo u dojci ili se proširio i na druga mjesta u tijelu), vrsti zloćudnog tumora dojke, izvjesnim karakteristikama tumorskih stanica i je li zloćudni tumor nađen i u drugoj dojci. Na prognozu i izbor liječenja utječe i opće zdravstveno stanje žene, ženina dob, težina te menopauzalni status (ima li žena još uvijek menstruaciju).
Većina žena podvrgnuta je kombinaciji liječenja koja uključuje kirurški zahvat, zračenje, kemoterapiju i/ili hormonsku terapiju. Sadašnje preporuke za potencijalno izlječiv zloćudni tumor dojke obično sugeriraju da je najbolje primarno liječenje parcijalna mastektomija (odstranjenje dijela dojke) plus odstranjenje limfnih čvorova u pazuhu i terapija zračenjem. Kada tumor otkrijemo na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98 % slučajeva dok je petogodišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35 - 75 %. Zato se odazovi na preventivne preglede i radi samopregled dojki.
