Različiti antibiotici različito djeluju u organizmu pa hrana koju jedete i pića koja pijete mogu pojačati ili smanjiti njihovu učinkovitost. Zato je važno slijediti upute liječnika ili ljekarnika i uzimati ih kako je rečeno - prije ili poslije jela, a neki se uzimaju na tašte i nakon njih se ne jede neko vrijeme.
Kod većine antibiotika određena vrsta hrane je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava - alkohol, kalcij, magnezij i grejp, objasnila nam je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba za missZDRAVU 2018. godine. Tekst ponovno objavljujemo jer su informaije aktualne.
Grejp
"Neki sastojci grejpa se razgrađuju u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga konkuriraju istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju se antibiotik ne može razgraditi i izlučiti na vrijeme čime se (preporučenim redovitim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnih razina, a to može imati štetne posljedice", pojasnila je liječnica.
Kalcij
"Poznato je da kalcij iz mlijeka, mliječnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcij, ali i lijekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima, to posebno vrijedi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu dostatna za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To se može izbjeći uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijem", kaže liječnica. Dodaje kako sličan učinak ima i hrana s kiselim okusom, ali i hrana bogata vlaknima.
Magnezij
Uzimanje magnezija u kombinaciji s antibiotikom može smanjiti apsorpciju lijeka i tako ga učiniti manje učinkovitim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.
Alkohol
"Ovaj sastojak ne utječe negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni s antibioticima. Posebice ne s antibiotikom metronidazolom gdje može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanju, smetnje disanja, ali i druge psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju", upozorava Branislava Čilić dr. med.
Hrana koju je dobro uzimati
"Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje", kaže liječnica.
Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora na koju antibiotici negativno djeluju jer uz loše bakterije uništavaju i one dobre.
"Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše koje uzrokuju bolest, tako i dobre koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može uzrokovati narušenu ravnotežu crijevne flore i dovesti do proljeva te rasta drugih uzročnika kao što su virusi i gljivice. Tu pomažu probiotici koji vraćaju ravnotežu crijevne flore. To su lakto i bifido bakterije, koje možemo uzeti u obliku mliječnih kultura ili tableta", savjetuje liječnica.
Dodala je i da antibiotike treba uzimati s dovoljno tekućine (oko 2 dcl), a voda je najbolji izbor. "Antibiotike trebate popiti u točno određeno vrijeme jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora postojati kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio učinkovit", pojašnjava dr. Čilić.
Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci liječnika
"Prvo i osnovno pravilo kod uzimanja antibiotika je da ga ne uzimate samoinicijativno, tj. zato što ste bolesni i imate ga doma u kućnoj apoteci ili vam ga je netko dao i mislite ako je nekome pomogao da može i vama pomoći. Antibiotici se uzimaju isključivo po preporuci liječnika koji vas je pregledao i postavio indikaciju za takvo liječenje", upozorava Branislava Čilić dr. med.
"Često se događa da se antibiotikom liječe virusne infekcije gornjeg dišnog sustava koje ne reagiraju na antibiotike, a čime se razvija otpornost na određene antibiotike. Virusne infekcije se liječe ublažavanjem simptoma, a ne antibioticima i prolaze same od sebe", dodala je.
Kod većine antibiotika određena vrsta hrane je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava koje može izazvati alkohol, kalcij, magnezij i grejp
Još nekoliko savjeta:
- Ne uzimajte duple ili polovične doze propisanog lijeka zato što mislite da vam je to puno ili malo, liječnik je taj koji procjenjuje propisanu dozu na osnovu znanja, iskustva i edukacije koju ima.
- Lijek uzimajte onoliko dugo koliko je propisano - 5, 7,10 dana ili dulje ako je potrebno jer svaka infekcija ima propisanu duljinu liječenja.
- Ukoliko imate neke neželjene reakcije na antibiotik, konzultirajte svog liječnika koji će odlučiti treba li prekinuti terapiju ili je nastaviti očekujući da će se nuspojave smanjiti ili nestati (moguće i da će savjetovati nastaviti terapiju smatrajući da korist terapije nadilazi štetu nuspojava).
- Naročito je važno slijediti upute davanja antibiotika djeci u obliku sirupa.
- Ukoliko imate bilo kakvu nedoumicu pitajte liječnika ili ljekarnik
Antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja
Stručnjaci smatraju da antibiotike ne treba uzimati osim kada su zaista potrebni. U slučaju bakterijske infekcije će pomoći, ali za sobom će ostaviti puno posljedica. To potvrđuje i istraživanje Sveučilišta Amsterdam u kojemu je sudjelovalo 66 zdravih dobrovoljaca. Istraživači su im uzimali uzorke stolice i sline prije te neposredno nakon uzimanja antibiotika. Potom su uzorke uzeli i nakon mjesec dana, dva mjeseca, četiri te 12 mjeseci.
Iskušali su četiri vrste antibiotika (klindamicin, ciprofloxacin, minocycline i amoxicillin), i kod svih se poremetila raznolikost mikroorganizama u crijevima. Međutim, situacija s mikrobima u ustima nije bila problematična, oporavili su se brzo. U nekim slučajevima za tjedan dana.
Zaključili su da antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja, a u nekim slučajevima i godinu dana (kod onih koji su uzimali ciprofloksacin). To može otvoriti put opasnim patogenim bakterijama uključujući potencijalno smrtonosnoj Clostridium difficile. Promjena u raznolikosti bakterija može poremetiti imunološki sustav i probavu.
Također, otkrili su da klindamicin uništava mikroorganizme koji proizvode butirat - masnu kiselinu koja smanjuje rizik od nastanka upala i tumora te ima zaštitni učinak na zdravlje probavnog sustava, prenosi Food Matters.
