Ako se osjećate neobično umorno, primjećujete promjene u učestalosti odlazaka na toalet, oticanje nogu ili stopala ili vam ponestaje daha dok se penjete stepenicama, možda mislite da je riječ o nekoliko nepovezanih zdravstvenih problema. No, to nije uvijek slučaj.
Umjesto da se razvijaju odvojeno, stanja poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, kronične bubrežne bolesti i kardiovaskularnih bolesti često se javljaju zajedno, pri čemu svako od njih povećava rizik od razvoja ostalih te pogoršava njihovu težinu.
Kako bi bolje prepoznali te povezanosti, liječnici su nedavno uveli pojam kardiovaskularno-bubrežno-metabolički sindrom (CKM sindrom), koji nas može "približiti razumijevanju temeljnog uzroka svih vaskularnih bolesti te pomoći u prevenciji više različitih stanja", rekao je Clyde Yancy, bivši predsjednik Američkog udruženja za srce (American Heart Association) i voditelj kardiologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern.
U nastavku donosimo što je CKM sindrom, kako napreduje i kako se najčešće liječi, kako biste na vrijeme prepoznali upozoravajuće znakove i poduzeli korake za zaštitu svojeg dugoročnog zdravlja.
Što je CKM sindrom?
Kardiovaskularno-bubrežno-metabolički sindrom zdravstveno je stanje koje prepoznaje usku povezanost između prekomjerne tjelesne težine, metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2, kronične bubrežne bolesti i kardiovaskularnih bolesti.
Umjesto da se ove bolesti promatraju kao zasebne dijagnoze, CKM sindrom polazi od činjenice da se "ta stanja međusobno potiču, stvarajući začarani krug sustavne upale i oštećenja organa", objašnjava dr. Shaline Rao, kardiologinja iz bolnice NYU Langone Hospital-Long Island. To se događa kroz zajedničke procese poput inzulinske rezistencije, kronične upale, poremećenih vrijednosti kolesterola, visokog krvnog tlaka i smanjene funkcije bubrega.
Iako još ne postoje precizni globalni podaci o prevalenciji kardiovaskularno-bubrežno-metaboličkog (CKM) sindroma, stručnjaci upozoravaju da su bolesti koje ga čine među najvećim javnozdravstvenim izazovima današnjice. Mnogi nisu ni svjesni da imaju CKM sindrom sve dok ne nastupi značajno oštećenje organizma. Ipak, sindrom mogu pratiti određeni simptomi, pojašnjava Rao, uključujući umor, oticanje nogu ili gležnjeva, nedostatak zraka, učestalo mokrenje, pojačanu žeđ ili nelagodu u prsima.
Dijagnoza se postavlja procjenom više čimbenika zajedno, poput indeksa tjelesne mase ili opsega struka, krvnog tlaka, razine šećera i kolesterola u krvi, nalaza funkcije bubrega, prisutnosti proteina u urinu te procjene postoje li znakovi srčane bolesti, umjesto fokusiranja na samo jednu bolest.
Yancy ističe da takav širi pristup liječnicima može pomoći u prepoznavanju osoba s visokim rizikom prije nego što se razviju ozbiljne komplikacije poput srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca ili zatajenja bubrega.
Koji su stadiji CKM sindroma?
CKM sindrom podijeljen je u pet stadija, a "svaki sljedeći stadij zahtijeva specifičnije korake liječenja ili upravljanja bolešću", kaže Yancy.
Stadij 0
U stadiju 0 osoba nema poznatu metaboličku, bubrežnu ni kardiovaskularnu bolest te se smatra da ima "optimalno zdravlje bez čimbenika rizika", navodi Rao.
Stadij 1
Stadij 1 uključuje "nakupljanje viška masnog tkiva u području struka" i druge oblike prekomjerne tjelesne masnoće ili rane metaboličke čimbenike rizika koji povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti u budućnosti.
Stadij 2
U drugom stadiju dolazi do razvoja metaboličkih poremećaja poput predijabetesa, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, povišenih triglicerida ili ranog stadija kronične bubrežne bolesti, ali bez prisutne kardiovaskularne bolesti.
Stadij 3
Treći stadij opisuje osobe koje imaju bubrežnu bolest ili više čimbenika visokog rizika zbog kojih je vrlo vjerojatno da će tijekom sljedećeg desetljeća razviti i kardiovaskularnu bolest, ali još uvijek "bez očitih simptoma", objašnjava Rao.
Stadij 4
Četvrti stadij označava "već razvijenu kardiovaskularnu bolest", kaže Rao. To uključuje koronarnu bolest srca, zatajenje srca, moždani udar ili bolest perifernih arterija koja se javlja uz metaboličku bolest i/ili kroničnu bubrežnu bolest.
Što uzrokuje CKM sindrom?
CKM sindrom razvija se zato što su metabolički, kardiovaskularni i bubrežni sustavi u organizmu duboko povezani.
Prekomjerna količina tjelesne masti, osobito u području trbuha, "snažno je povezana s nastankom CKM sindroma", objašnjava Yancy, jer potiče kroničnu upalu, inzulinsku rezistenciju i hormonalne promjene koje povećavaju razinu šećera u krvi, krvni tlak i poremećaje kolesterola.
S vremenom takvi čimbenici mogu oštetiti krvne žile i dodatno opteretiti srce i bubrege, dodaje Rao. Genetika, starenje, obiteljska povijest bolesti, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje te komplikacije povezane s trudnoćom poput gestacijskog dijabetesa ili preeklampsije također mogu značajno povećati osnovni rizik od razvoja punog CKM sindroma kasnije u životu.
Manje poznat čimbenik rizika jest opstruktivna apneja u snu, koja "povećava razinu kortizola i drugih reakcija organizma na stres, izravno povisujući krvni tlak i pogoršavajući inzulinsku rezistenciju tijekom noći", kaže Rao.
Kronična anksioznost i depresija također su prepoznati čimbenici rizika jer, kako objašnjava, "ne utječu samo na životne navike nego i potiču biološku upalu te hormonsku neravnotežu koja ubrzava napredovanje CKM sindroma".
Kako se CKM sindrom najčešće liječi?
Upravljanje i prevencija CKM sindroma "u velikoj se mjeri oslanjaju na proaktivan spoj kliničkog liječenja i konkretnih svakodnevnih navika", kaže Rao.
Ističe da promjene životnog stila ostaju temelj liječenja te obično uključuju gubitak suvišnih kilograma kada je to potrebno, pridržavanje prehrane zdrave za srce poput mediteranske ili DASH prehrane, praćenje ključnih zdravstvenih pokazatelja kod kuće, redovitu tjelesnu aktivnost i prestanak pušenja.
"Davanje prioriteta kvalitetnom snu koji traje između sedam i devet sati svake noći te uključivanje tehnika za smanjenje stresa, poput meditacije ili redovitih vježbi disanja, također može biti vrlo korisno", dodaje.
DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) prehrambeni je obrazac osmišljen za snižavanje krvnog tlaka. Temelji se na unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, nemasnih mliječnih proizvoda, ribe i peradi te ograničavanju soli, zasićenih masti i dodanih šećera.
Lijekovi za kontrolu krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi također se često koriste kako bi se usporilo napredovanje bolesti te istodobno zaštitili srce i bubrezi. Noviji lijekovi, uključujući SGLT2 inhibitore i agoniste GLP-1 receptora, "pokazali su zaštitni učinak na srce i bubrege, uz istodobno poboljšanje općeg metaboličkog zdravlja", kaže Rao.
No budući da CKM sindrom "često napreduje tiho, prije nego što se pojave ozbiljni simptomi", rano otkrivanje jednako je važno kao i samo liječenje, piše USA Today.
Kako bi se to postiglo, Rao preporučuje redovite preglede svima koji imaju čimbenike rizika poput pretilosti, povišenog krvnog tlaka, predijabetesa ili dijabetesa, kronične bubrežne bolesti ili obiteljske povijesti srčanih bolesti.
Također savjetuje da odmah potražite liječničku pomoć ako primijetite simptome koji mogu upućivati na pogoršanje bolesti srca ili bubrega, uključujući neobjašnjivu zaduhu, oticanje nogu ili stopala, dugotrajan umor, promjene u mokrenju, pjenušav urin ili nelagodu u prsima.
Unatoč ozbiljnosti ovog sindroma, stručnjaci ističu da danas postoji više razloga za optimizam nego ikada prije.
"Nikada prije nismo imali ovako jasno razumijevanje nastanka srčanih bolesti niti tako preciznu procjenu osoba koje su u riziku", kaže Yancy. "A bolja procjena rizika vodi boljoj prevenciji, a bolja prevencija znači manju vjerojatnost pojave bolesti i manju težinu njezinih posljedica."
