Nedavno je u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog instituta za nutricionizam održana Prva hrvatska konferencija o zdravstvenim tvrdnjama - Hrvatska na pragu EU. Na konferenciji se raspravljalo kako na deklaraciji pravilno istaknuti zdravstvene tvrdnje i uskladiti ih s propisima EU-a, kao i o tome što će to značiti za hrvatske proizvođače. Donosimo ti i Komentar doc.dr. Darije Vranešić Bender, predsjednice Hrvatskog instituta za nutricionizam
Tvrdnja ili namjena proizvoda je kratka informacija istaknuta na deklaraciji prehrambenog proizvoda, koja upućuje da proizvod može biti prehrambeno i zdravstveno koristan u smislu ublažavanja, olakšavanja, poboljšanja, reguliranja, povećanja i smanjenja određenih stanja organizma, odnosno da hrana ima određena svojstva. Zdravstvena tvrdnja navodi, sugerira ili daje naslutiti da određena kategorije hrane, određena hrana ili sastojak hrane utječe na zdravlje ljudi ili značajno smanjuje čimbenik rizika u razvoju neke bolesti u ljudi. Namjenom na proizvodu ne smiju se pripisivati svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućivati na takva svojstva.
Kome će poslovanje postati komplicirano?
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provodi evaluaciju zdravstvenih tvrdnji i predlaže Europskoj komisiji njihovo odobravanje ili zabranu. Pritom su neki proizvođači imali nešto više sreće, a nekim će se poslovanje poprilično zakomplicirati, ako se na vrijeme ne prilagode novim pravilima igre, budući da je prije nekoliko mjeseci izašla dugo očekivana Uredba s listom odobrenih tvrdnji.
Odluke o tome što se smije, a što ne pripisivati pojedinom proizvodu u Republici Hrvatskoj donosi Ministarstvo zdravlja, a tvrdnje se odobravaju uz predočenje detaljne dokumentacije, odnosno ako su proizvođači mogli dobro znanstveno dokumentirati određenu tvrdnju koju žele istaknuti na svojem proizvodu. Na Konferenciji u organizaciji Instituta za nutricionizam se raspravljalo kako na deklaraciji pravilno istaknuti zdravstvene tvrdnje i ujedno ponuditi potrošaču dovoljno iscrpnu informaciju, kako se uskladiti na najlakši i najsigurniji način, što je novo u EU i još mnogo toga. Konferencija je bila namijenjena profesionalcima u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji zaduženim za registraciju, razvoj i marketing, te marketinškim stručnjacima.
Što to konkretno znači?
Kako će to izgledati u praksi objasnila je Darija Vranešić: 'Primjerice, na probioticima su se često navodile tvrdnje o regulaciji probave ili utjecaju na imunitet, međutim EU do danas nije odobrila niti jednu tvrdnju vezanu za probiotik osim tvrdnje kako žive jogurtne kulture pospješuju probavu laktoze u osoba koje imaju problema s probavom laktoze. Odzvonilo je i gotovo svim pripravcima za mršavljenje koji su registrirani kao dodatak prehrani, osim onih koji sadrže glukomanan te zamjenskim obrocima. S druge strane, donedavno je bilo moguće isticati samo jednu odobrenu namjenu na vitaminskom pripravku koji sadrži vitamin C u dovoljnoj količini.
Ubuduće će brojni proizvodi moći imati i po nekoliko zdravstvenih tvrdnji vezanih na vitamin C, budući da je EU odobrila brojne navode o djelovanju vitamina C na tijelo. Svi ti navodu moći će se navoditi i na namirnicama kojima je vitamin C dodan u količini od 15 posto preporučenih dnevnih vrijednosti u 100 g proizvoda. U smislu zabranjenih tvrdnji, posebno se istaknula lista zabranjenih biljnih vrsta koje se ne smiju nalaziti u dodacima prehrani, što će zasigurno regulirati korištenje biljaka čije djelovanje više ulazi u sferu bezreceptnih lijekova ili izaziva veću zabrinutost zbog potencijalnih interakcija i nuspojava, pa stoga zahtijeva stroži nadzor.'
Tko će plaćati kazne?
Novost su i propisane visine kazni. Iako je i do sada bilo zabranjeno isticanje ljekovitih svojstava, odnosno svojstva prevencije, terapije i liječenja bolesti ljudi ili upućivanje na takva svojstva, novim zakonodavstvom sve se pooštrava. Inspekcijski organi sada će zbog krivih i netočnih ili neodobrenih tvrdnji, moći propisanom kaznom kazniti proizvođača (odgovornog za proizvod ‐ bio to uvoznik ili hrvatski proizvođač). Novo je da će se kazne primjenjivati i na medijske prostore, davatelje usluga medija, tj. onoga tko omogući u svom medijskom prostoru oglašavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane protivno odredbama Zakona i Uredbi.
'Zakonodavni okvir koji se odnosi na hranu i dodatke prehrani značajno se promijenio posljednjih mjeseci. Približavanjem Hrvatske EU, usvajaju se sve direktive i uredbe kojima se propisuje isticanje određenih zdravstvenih svojstava hrani i dodacima prehrani. Propisi se odnose na deklariranje i oglašavanje proizvoda i podrazumijevaju isključivo navođenje tvrdnji koje su odobrene od strane EU. U svibnju 2012. godine u Europskoj uniji objavljene su opće zdravstvene tvrdnje (ukupno 222 tvrdnji) koje se odnose na vitamine, minerale i druge tvari iz hrane, a koje se isključivo smiju navoditi.
Sve ostale tvrdnje morat će se prestati koristiti ako proizvod ne zadovoljava uvjete koji su određeni za pojedinu tvrdnju. Novim zakonodavstvom sada razlikujemo odobrene zdravstvene tvrdnje, neodobrene zdravstvene tvrdnje i tvrdnje koje su još na čekanju, tzv. on hold. U Hrvatskim okvirima to znači da će se s čak 80 posto proizvoda morati maknuti tvrdnje ili reformulirati proizvode tako da im se doda neki od nutrijenata koji ima odobrenu zdravstvenu tvrdnju', objasnila je Darija Vranešić.
