Ljudski mozak, ključ individualnog i socijalnog ponašanja čovjeka, zacijelo je najsloženiji sustav na planetu. Brojna istraživanja nastojala su, i još uvijek nastoje, saznati tajnu njegova funkcioniranja. Rezultati opsežnih istraživanja tijekom "desetljeća mozga" (1990. – 2000.), uz primjenu sve savršenijih dijagnostičkih metoda, naglašavaju važnost mehanizma neuroplastičnosti mozga, mehanizma koji su znanstvenici opisali još krajem 19. stoljeća
Upravo taj mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da mozak nije statičan organ koji se ne može oporaviti i na čije funkcije ne možemo djelovati, već naprotiv, stvaranjem novih veza između neurona, reorganizacijom i remapiranjem, moguće je u nekim slučajevima ponovno uspostaviti funkciju, a također i očuvati svježinu funkcioniranja do duboko u starost.
Tajne sivih stanica
Još davne 1904. godine, poznati španjolski neuroanatom Santiago Ramon y Cajal navodi da svaki čovjek, ako to želi, može postati kreator (skulptor) svoga vlastitog mozga. Aktiviranjem zrcalnih neurona, vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta, učenjem novih znanja, potičemo mehanizam neuroplastičnosti sa svrhom očuvanja, a također i oporavka funkcija mozga. Bolesti mozga, nažalost, često uzrokuju invalidnost, bitno pogoršavajući kvalitetu života pojedinca i njegove obitelji, uzrokujući također goleme materijalne troškove.
Ključevi očuvanja zdravlja mozga
Da bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je stalna opskrba krvlju, a da bi ta opskrba bila dostatna, potrebno je procijeniti rizik nastanka poremećaja otkrivanjem i držanjem pod kontrolom čimbenika rizika. To su, u prvom redu, povišen krvni tlak, šećerna bolest, srčane bolesti, hiperlipidemije, poremećaj zgrušavanja krvi, pušenje i alkoholizam.
Dodatni savjeti
Posljednjih se godina dosta govori o vrijednosti mediteranske prehrane za zdravlje, posebno u prevenciji moždanih i srčanih bolesti, a također i Alzheimerove bolesti. Rezultati kliničkih pokusa na velikom broju ispitanika objavljeni u časopisima New England Journal of Medicine, Lancet, Circulation to nedvojbeno dokazuju. Kao što znamo, mediteranska prehrana uključuje ribu (plavu), povrće i voće, maslinovo ulje, te čašu crnog vina.
Za poboljšanje kognitivnih funkcija preporučuju se još orašasti plodovi, tamna čokolada s preko 70 posto kakaa, zeleni čaj i sl. Redovita tjelesna aktivnost neophodna je za uredno funkcioniranje kompletnog organizma, a posebno mozga, s obzirom da se na taj način podiže razina neurotrofina BDNFa, (brain derived neurotrophic factor) koji je ključan za koncentraciju, pamćenje i učenje. Niska razina BDNFa dovodi do depresije i slabijeg kognitivnog funkcioniranja.
Preuzmi jelovnik za mediteransku prehranu!
