Dok opće nepovjerenje prema medicini, liječnicima i lijekovima raste, dvije mlade stručnjakinje su kroz edukaciju odlučile ukloniti predrasude i stigme koje ih prate. Razgovarali smo s mag. pharm. Bojanom Janjanin te dr. sc. Marom Šimunović o otkrićima koja su nam omogućila da danas živimo duže, kvalitetnije i sretnije.
Mag. pharm. Bojana Janjanin je magistra farmacije koja od 2020. nakon završetka studija radi u ljekarni u Rijeci. Osim posla u ljekarni, vodi Instagram profil bo_ljekarna putem kojeg na zanimljiv i pristupačan način educira preko 7400 pratitelja o raznim farmaceutskim temama, od pravilne primjene lijekova, preko zanimljivosti iz svijeta farmacije do rušenja mitova o farmaciji i slike farmaceuta kao pukih prodavača.
Dr. sc. Mara Šimunović je diplomirala, a potom i doktorirala psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu gdje istražuje teme vezane uz psihosocijalni razvoj i mentalno zdravlje djece i mladih u Hrvatskoj. Osim što kao vanjska suradnica drži nastavu iz nekoliko kolegija na katedri za Zdravstvenu psihologiju Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, Mara vodi i Instagram profil Nervozni psiholog putem kojeg promiče svjesno življenje, a na istoimenom YouTube kanalu objavljuje poučne snimke o temama kao što su napadi panike i traume.
Iako se bave različitim područjima ljudskog zdravlja, ove mlade stručnjakinje svojim djelovanjem nastoje educirati pratitelje o važnosti medicine, promiču brigu o sebi i svom zdravlju te pokazuju da su stručnjaci tu da nam pomognu. Upitali smo ih da nam kroz primjere opišu kako su razvoj farmacije i psihologije utjecali na čovječanstvo.
Lijekovi koji su promijenili svijet
Kada vas zaboli glava, zub ili se jave menstrualni grčevi, prvo za čime posegnemo je ibuprofen, lijek koji je otkriven tek 1961. godine. Paracetamol kojim snižavamo temperaturu u uporabu je došao tek 60-ih godina prošlog stoljeća. Kontracepcijske pilule potpuno su promijenile život milijunima žena od 50-ih godina prošlog stoljeća jer su napokon mogle preuzeti autonomiju nad svojim reproduktivnim sustavom. Sve su to lijekovi koje svakodnevno koristimo, no postoje i oni koji nam nisu toliko poznati, a zaslužni su za spašavanje brojnih života i produljenje životnog vijeka kao i kvalitete života osobe.
"Od 1948. do 2023. nastalo je impresivno puno novih lijekova koji su spasili i/ili poboljšali živote milijunima ljudi", objašnjava magistra farmacije Bojana Janjanin. "Primjerice, 1951. nastaje klorpromazin, prvi antipsihotički lijek koji označava prekretnicu u liječenju psihičkih bolesti", rekla je i dodaje kako 1956. nastaje metotreksat, prvi lijek koji je izliječio tumor i tako pokrenuo razvoj kemoterapije.
Još jedna iznimno važna skupina lijekova koja je promijenila tijek povijest nastaje 1990-ih, a radi se o lijekovima koji drže HIV pod kontrolom kako se ne bi razvio AIDS, pojašnjava magistra farmacije. "Ovi lijekovi su bili sami po sebi uspješni, no osim toga utabali su put razvoja za mnoge nove lijekove koji nastaju po uzoru na njih i spašavaju živote", zaključila je Bojana.
Briga o zdravlju znači i briga o mentalnom, ne samo fizičkom zdravlju
Početkom prošlog stoljeća endokrinolog Hans Selye je proučavao pojavu koju je nazvao stres. Primijetio je da izlaganje miševa stresnim situacijama mijenja njihovu fiziologiju, dovodi do pojave srčanih i moždanih udara te artritisa i problema s bubrezima i tako prvi zabilježio utjecaj mentalnog stresa na organizam i samim time povezao mentalno i fizičko zdravlje.
Danas dobro znamo kako stres utječe na tijelo, no znamo i kako se obračunati s njime i drugim problemima mentalnog zdravlja. Koja su to dostignuća od posebnog značaja u svijetu mentalnog zdravlja objašnjava nam doktorica psihologije Mara Šimunović:
- Neuroplastičnost: Ideja o promjenjivosti ljudskog mozga stara je oko 120 godina, no tek posljednjih tridesetak godina došlo je do procvata istraživanja koja su otkrila da se mozak neprestano mijenja, čak i u odrasloj dobi. Neuralni krugovi i mreže stvaraju ono što zovemo ljudski um – naše misli, percepciju, sjećanja, emocije i ponašanje. Danas znamo da mozak ima cjeloživotnu sposobnost uspostavljanja novih neuralnih krugova. Ovo otkriće daje nadu u oporavak od brojnih poremećaja mentalnog zdravlja, trauma mozga i neurodegenerativnih bolesti.
- Razvoj kognitivno-bihevioralne terapije: Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dr. Aaron Beck je odbacio dotad dominantne ideje u psihoterapiji temeljene na Freudovoj psihoanalizi i pokrenuo novi psihoterapijski smjer - kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT). Ova terapija je strukturirana, usmjerena sadašnjost i temelji se na spoznajama o povezanosti između ljudskih misli, emocija i ponašanja. Danas se KBT smatra „zlatnim standardom“ u psihoterapiji te je učinkovitost ovog pravca dokazana u stotinama znanstvenih istraživanja. Krovne zdravstvene organizacije preporučuju KBT za tretman anksioznosti i paničnih napada, fobija, depresije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja i brojnih drugih stanja.
- Mindfulness: Ova praksa svoje korijene vuče iz budizma, a prije četrdesetak godina počela se upotrebljavati u tretmanima usmjerenim na mentalno zdravlje. Otad je mindfulness bio predmetom čak 15 000 istraživanja te je utvrđeno da se radi o najefikasnijoj intervenciji za smanjenje stresa i prevenciju problema mentalnog zdravlja. U suštini, mindfulness je oblik mentalnog treninga kroz koji produljeno održavamo pažnju na nekoj komponenti sadašnjeg iskustva sa stavom znatiželje i prihvaćanja. Danas se mindfulness koristi diljem svijeta u školama, vrtićima i radnim mjestima s ciljem smanjenja stresa i učenja regulacije emocija.
- Moderni antidepresivi: Otkriće SSRI antidepresiva (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) 1988. godine predstavlja prekretnicu u psihijatriji. Danas su to daleko najšire propisivani lijekovi za kliničku depresiju, anksiozne poremećaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj i druge poremećaje.
- Poveznica između probavnog sustava i mozga: Studije iz raznih znanstvenih disciplina zadnjih godina potvrdile su da abnormalnosti u crijevnoj mikrobioti mogu utjecati na naš mozak. Ovo je mlado i obećavajuće područje istraživanja koje sugerira da kroz intervencije usmjerene na crijevnu mikrobiotu možemo pacijentima pomoći u regulaciji brojnih problema mentalnog zdravlja.
Iako je napredak velik, značajan broj ljudi im i dalje nema pristup
Dan zdravlja, kao i 75. obljetnica osnutka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) se ove godine obilježava pod krilaticom "Zdravlje za sve", a cilj koji postavlja je dostupnost adekvatne medicinske skrbi svim ljudima kako bi mogli živjeti ispunjen život u mirnom, prosperitetnom i održivom svijetu. Osvrt je to na činjenicu da 30 % globalne populacije nema pristup osnovnim medicinskim uslugama, a u tome nije pomogla niti pandemija koja je istovremeno unazadila zdravstvenu skrb, ali i uzrokovala napredak medicine.
Posebni fokus WHO stavlja na edukaciju novog stručnog medicinskog osoblja u zemljama koje imaju mogućnosti i pristup takvim uslugama kako bi ih mogli pružiti svima kojima nisu dostupne. Jačanje primarne medicinske skrbi pokazalo se kao najefektivniji način kako osigurati zdravlje svima.
