72-godišnji muškarac u Grčkoj umro je od krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, virusne bolesti koja se širi ubodima krpelja.
Zdravstvene vlasti u Grčkoj digle su uzbunu nakon što je 72-godišnji stočar umro od krimsko-kongoanske hemoragijske groznice. Muškarac se zarazio krpeljem i hospitaliziran je u Larissi, gdje je prenio bolest svom liječniku, koji se sada čini dobrog zdravlja.
Ukupno 25 osoba, među kojima su i medicinske sestre, stavljeno je u karantenu jer su bile u bliskom kontaktu s muškarcem. Nitko se nije razbolio, ali 10 osoba pripada visokorizičnim skupinama.
Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica je virusna bolest koja se širi ubodom krpelja. Rijetka je u Europi, ali se ponekad pojavljuje na Balkanu i u mediteranskim zemljama. Grčka je posljednji slučaj prijavila 2018. godine, piše EuroNews.
Otkad je infekcija identificirana, grčki javnozdravstveni dužnosnici uzeli su uzorke od ljudi i 15 krpelja kako bi proveli laboratorijska ispitivanja, a rezultati se očekuju u sljedećih nekoliko dana. Također su savjetovali zdravstvenim djelatnicima da budu oprezni u vezi sa sumnjivim bolestima te poduzimaju korake kako bi informirali visokorizične skupine o preventivnim mjerama, poput izbjegavanja šuma i livada gdje mogu biti prisutni krpelji, nošenja svijetle odjeće kako bi se lakše uočili krpelji i korištenja sredstava protiv insekata.
Kako bi se spriječilo širenje s osobe na osobu, javnozdravstvene vlasti preporučile su izbjegavanje bliskog fizičkog kontakta s osobom koja može imati hemoragijsku groznicu, nošenje rukavica i zaštitne opreme prilikom brige o pacijentima te redovito pranje ruku.
Kako se prenosi krimsko-kongoanska hemoragijska groznica?
Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica je bolest koju uzrokuje virus koji prenose krpelji (Nairovirus) iz porodice Bunyaviridae, a virus uzrokuje teške epidemije virusne hemoragijske groznice, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Virus se prenosi na ljude ubodom krpelja ili kontaktom sa zaraženom životinjskom krvlju ili tkivima tijekom i neposredno nakon klanja. Većina slučajeva pojavljuje se u stočarskoj industriji, kod poljoprivrednih radnika, radnika u klaonicama i veterinara.
Prijenos s čovjeka na čovjeka može se dogoditi bliskim kontaktom s krvlju, sekretima, organima ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba. Bolničke infekcije mogu se pojaviti i zbog nepravilne sterilizacije medicinske opreme, ponovne upotrebe igala i kontaminacije medicinskog materijala.
Simptomi krimsko-kongoanske hemoragijske groznice
Duljina inkubacije ovisi o načinu zaraze virusom. Nakon infekcije ubodom krpelja, inkubacija obično traje jedan do tri dana, maksimalno devet. Inkubacija nakon kontakta sa zaraženom krvlju ili tkivima obično traje pet do šest dana, maksimalno 13 dana.
Simptomi se javljaju naglo, s vrućicom, mialgijom (bol u mišićima), vrtoglavicom, bolovima i ukočenošću vrata, bolovima u leđima, glavoboljom, bolovima u očima i fotofobijom (osjetljivost na svjetlost). U početku se mogu javiti mučnina, povraćanje, proljev, bol u trbuhu i grlobolja, nakon čega slijede nagle promjene raspoloženja i zbunjenost. Nakon dva do četiri dana, zbunjenost mogu zamijeniti pospanost, depresija i umor, a bol u trbuhu može se lokalizirati u gornjem desnom dijelu trupa, s uočljivom hepatomegalijom (povećanjem jetre), prema WHO-u.
Ostali klinički znakovi uključuju tahikardiju (ubrzan rad srca), limfadenopatiju (povećani limfni čvorovi) i petehije (osip uzrokovan krvarenjem u kožu) na unutarnjim sluznicama, poput usta i grla, te na koži. Petehije mogu prerasti u veće osipe koji se nazivaju ekhimoze i druge hemoragijske pojave. Obično postoje znakovi hepatitisa, a kod teško bolesnih pacijenata može doći do brzog pogoršanja rada bubrega, iznenadnog zatajenja jetre ili pluća nakon petog dana bolesti.
Stopa smrtnosti od krimsko-kongoanske hemoragijske groznice je približno 30 posto, a smrt nastupa u drugom tjednu bolesti. Kod pacijenata koji se oporave, poboljšanje obično počinje devetog ili desetog dana nakon početka bolesti.
Dijagnoza i liječenje krimsko-kongoanske hemoragijske groznice
Bolest se obično dijagnosticira specijaliziranim laboratorijskim testovima, što uključuje detekciju virusa u krvi i PCR testove. Testovi na uzorcima pacijenata predstavljaju ekstremni biološki rizik i trebaju se provoditi samo u uvjetima maksimalne biološke zaštite.
Rana intenzivna njega, uključujući održavanje hidratacije i liječenje specifičnih simptoma, može poboljšati šanse za preživljavanje.
Trenutno ne postoji specifičan tretman odobren za krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu. Antivirusni lijek ribavirin propisivan je izvan odobrenih indikacija kao tretman, ali njegova učinkovitosti na ishod pacijenata s krimsko-kongoanskom hemoragijskom groznicom još nije dokazana. Ako se donese odluka o liječenju pacijenata ribavirinom, oni moraju biti uključeni u randomizirano kliničko ispitivanje s ribavirinom ili drugim istraživačkim terapijama kako bi se procijenili klinički ishodi i sigurnost, naglašava WHO.
Smanjenje rizika od infekcija kod ljudi
WHO preporučuje sljedeće mjere zaštite kako bi se smanjio rizik od infekcija:
- nosite zaštitnu odjeću (duge rukave, duge hlače),
- nosite zaštitnu opremu i rukavice kod rada sa životinjama (primjerice tijekom rukovanja ili klanja životinja)
- nosite odjeću svijetlih boja kako biste lakše otkrili krpelje na odjeći
- koristite odobrene akaricide (kemikalije namijenjene ubijanju krpelja) na odjeći
- koristite repelent na koži i odjeći
- redovito pregledavajte odjeću i kožu na prisutnost krpelja; ako ih pronađete, sigurno ih uklonite
- izbjegavajte područja gdje ima puno krpelja i godišnja doba kada su najaktivniji
- Izbjegavajte bliski kontakt sa zaraženom osobom.
