Zdravlje 354 prikaza 27. rujna 2013.

Multitasking rađa kulturu površnosti

Mozak
1/2
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Obrazovni sustav trenutno se temelji na velikom broju činjenica, a to za funkcioniranje u suvremenom svijetu više nije dovoljno. Potrebno je kreativno korištenje tih činjenica, zbog čega će se u škole budućnosti trebati uvesti neuroznanstveni pristup, više igre i umjetnosti, a manje kompjuterizacije. Neki su od zaključaka s konferencije 'Škola za sutra - od mozga do uma'

Konferencija je održana od 20. do 21. rujna u Zagrebu, pod pokroviteljstvom prof. dr. sc. Ive Josipovića, u organizaciji Instituta za waldorfsku pedagogiju. Glavna predavačica bila je slavna britanska neurologinja, barunica Susan Greenfield, članica Doma lordova, jedina žena koja je bila ravnateljica Kraljevskog instituta, londonske znanstvene ustanove, redovna profesorica na Odsjeku za farmakologiju Sveučilišta u Oxfordu.

Barunica skromnog podrijetla

Susan Greenfield potječe iz skromne obitelji, otac joj je bio električar, a majka plesačica. Za doprinose u znanosti britanska joj je kraljica dodijelila titulu barunice. Autorica je popularnih emisija na BBC-u o znanosti, a zajedno s kolegama utemeljila je tvrtke Synaptica i BrainBost s ciljem rada na lijekovima koji bi se koristili u tretmanu Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. U znanost je uvela koncept 'promjene uma'. ''Mozak se mijenja zahvaljujući podražajima koje dobiva izvana. Svijet govori o klimatskim promjenama, ali velika tema 21. stoljeća je promjena svijesti. Tehnološki razvijena okolina utječe i na način na koji mislimo, ali i na promjene u ljudskoj svijesti. Ako želimo pozitivne promjene u društvu, prvo što trebamo su motivirani učitelji i nastavnici, a ne suvremeno opremljene učionice. Tehnologija se u nastavi treba koristiti kao pomoćno sredstvo, a ne kao svrha učenja.

Djeca moraju znati maštati

Učitelji trebaju pomagati djeci da razumiju stvari da im pobuđuju maštu jer se tako mozak razvija, uče se povezivati pojave. Većina ljudi se iz svog školovanja sjeća bar jednog nadahnutog nastavnika koji je u njima pobudio volju za učenjem određenog predmeta,a iPAD to nije u stanju učiniti. Čitanje priča djeci je sjajna stvar jer potiče maštu dijeteta, a kad ono igra igricu na računalu gleda slike iz mašte koje je stvorio dizajner te računalne igre. Škola budućnosti treba biti škola koja se odvija licem u lice, taj kontakt treba biti što češći. Dijete tako gradi snažan osjećaj identiteta, razvija osjećaj za društvo. Ne treba zaboraviti da u kontaktu s drugima riječi predstavljaju deset posto od ukupnog doživljaja te druge osobe, ostalo je govor tijela, energija koju emanira. A na Facebooku se ništa od toga ne može vidjeti", objasnila je Susan Greenfield.

Znanstvenica koja nije voljela znanost

Barunicu Greenfield u djetinjstvu je najviše zanimala klasična antika, a prirodni predmeti bili su joj dosadni. "Dobra stvar koja je proizašla iz toga što je moja obitelj bila siromašna jest to što me nisu slali na stotinu različitih slobodnih aktivnosti, nego sam imala dosta slobodnog vremena. Išla sam u knjižnicu, čitala različite knjige, družila se s drugom djecom, razmišljala. Smatram da je dokolica nužna u odrastanju, dijete se mora nekad dosađivati jer mu se tako razvijaju mašta i kreativnost.

Antika mi je bila zanimljiva jer se tu radilo o nečemu opipljivom, dok su prirodni predmeti bili dosadni jer nisu bili predavani tako da ih dijete može povezati sa stvarnošću koja ga okružuje. Suvremena djeca stalno traže vanjske podražaje, a ako ih nemaju žale se na dosadu. Njima ekrani 'govore' što da rade, čitaju uputstva za upotrebu, a mene primjerice drvo nije zvalo da se popnem na njega, nego sam se sama toga sjetila. Djeci treba pomoći da shvate da svaka akcija ima reakciju, odnosno da svaki uzrok ima svoju posljedicu, a preko videoigrica se to teže uči jer igrač ima više života."

Mozak - esencija našeg bića

Prosječno dijete danas je izloženo multitaskingu, naučilo je u isto vrijeme raditi više stvari. Dok rješava zadaću, pored njega je mobitel s kojega šalje SMS-ove, a ispred njega kompjutor s uključenim Facebookom. Obavljanje više stvari u isto vrijeme ne stimulira duboko razmišljanje, nego potiče brzinu. "Prije 30, 40 godina dok ste čitali knjigu povremeno biste je stavili na koljena, gledali u prazno i razmišljali. Danas dok čitate rijetko prekidate čitanje da biste razmišljali o alternativnim zapletima. Informacije nisu znanje, ako hoćemo razvijati znanje onda trebamo na neki način limitirati broj informacija. Jer informacije treba promisliti, tek onda postaju znanje", rekla je Susan Greenfield i nastavila:

"Mnogi istražuju kako je moguće da mozak koji kod sviju izgleda isto koristimo na tako različite načine. Mozak je drugačiji od svih organa - srce i jetra se mogu presaditi, ali mozak ne. Što je to u mozgu što se ne da ponoviti, što svakog od nas čini posebnim? Mozak je esencija našeg bića i još je obavijen velom tajni, ali ono što znamo jest da je podložan oblikovanju, kao što je slučaj s mišićima, odnosno ako vježbamo postat će snažniji. Mozak, ako ga puno upotrebljavamo neće postati veći volumenom, ali se stvara prostor za bolje povezivanje moždanih stanica, a uz pomoć tih veza svijet dobiva dublji i drugačiji smisao. Zato je važno pitanje na koji način treba funkcionirati škola budućnosti?"

Više o Susan Greenfield pročitaj ovdje.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.