Deveta međunarodna konferencija o prehipertenziji, hipertenziji, metaboličkim poremećajima i kardiovaskularnim bolestima, održana je u hotelu Westin u Zagrebu od 19. do 22. listopada, ugostila je mnoge liječnike i stručnjake iz područja medicine te je održan niz raznih predavanja i radionica.
Kardiovaskularne i kronične bubrežne bolesti bile su glavne teme konferencije jer su one veliki zdravstveni problem u cijelom svijetu. Kardiovaskularni čimbenici rizika obično se pojavljuju u skupinama i njihov je specifični rizik daleko veći od njihovog aditivnog učinka. Međutim, utjecaj graničnih stanja ovih tradicionalnih, ali i netradicionalnih čimbenika rizika je manje jasan i zahtijeva daljnje istraživanje, specifičnu evaluaciju i smjernice za liječenje.
Rana dijagnoza krajnjeg oštećenja organa ključna je kako bi se spriječilo njegovo napredovanje i kako bi se popravilo oštećenje organa koje je već nastalo. Na jednom od panela govorilo se i o pušenju i njegovom utjecaju na kardiovaskularne bolesti pišu iz Hrvatskog društva za hipertenziju. Osim njih, neki od koorganizatora i partnera ove konferencije bili su HZJZ, Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatska liječnička komora te Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma.
Zemlje s visokom zastupljenošću pušača
Na ovom panelu sudjelovali su doc. dr. sc. Arman Postadzhiyan, prim. dr. sc. Josipa Josipović, doc. dr. sc. Harry Grassos te prof. dr. Nebojša Tasić. Radi se o doktorima iz Bugarske, Hrvatske, Grčke i Srbije, odnosno iz država koje imaju visoku zastupljenost pušača:
- 31,3 % u Grčkoj
- 37,4 % u Hrvatskoj
- 38 % u Bugarskoj
- 39 % u Srbiji.
Stručnjaci su napomenuli da u svijetu ima više od bilijun pušača te da je pušenje važan reverzibilni faktor rizika. Također su dodali da je kardiovaskularni rizik proporcionalna konzumiranju duhana što znači da što više osoba puši, to ima veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
"Oko 1,3 milijun ljudi puši u Hrvatsko, što uzrokuje otprilike 9000 smrti godišnje", napomenula je Josipović. Tasić je spomenuo da samo jedna cigareta dnevno može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti te da u Srbiji svaka druga osoba umire od srčanog udara ili infarkta. No, kako se može smanjiti broj pušača i uopće prevenirati početak pušenja?
Koncept manje štete
Liječnici se slažu da treba koristiti koncept smanjenja šteta koji se odnosi na politike i programe čiji je cilj smanjiti štetu od ovisničkog ponašanja za pojedince, zajednicu i društvo u kojem žive. Iako je preferirani cilj apstinencija, ovaj koncept prepoznaje da to nije uvijek moguće. Pomaganje ljudima da prijeđu na manje štetne alternative može biti učinkovitiji pristup. "Pušači i dalje puše bez obzira što imaju komplikacije. Pušenje je dio naše kulture i društvenih aktivnosti, životnih navika i koristi se za smanjenje stresa", rekla je Josipović.
Iako se slažu da alternativne opcije nisu idealne, korištenje primjerice e-cigareta moglo bi biti rješenje jer oni koji ih koriste uglavnom nisu novi pušači. "Opasnost je da to privlači mlade ljude. Mnoge zemlje zato zabranjuju e-cigaret s okusima kako ne bi potaknuli nepušače da počnu pušiti. Trebaju postojati zakoni koji onemogućuju kupnju tih e-cigareta pogotovo mladim ljudima, treba postojati limit za godine, treba naći kompromis", rekao je Tasić.
Zbog toga, mnogi liječnici zagovaraju i personalizirani pristup medicini. "Naravno da možemo reći nekome da prestane pušiti, ali moramo napraviti sve kako bi smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, ali ne samo od pušenja, nego i manjka fizičke aktivnosti, pretilosti i slično", zaključio je Tasić.
Doc. dr. sc. Arman Postadzhiyan, prof. dr. Nebojša Tasić, prim. dr. sc. Josipa Josipović i prof. dr. Reuven Zimlichman
