Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovječnosti i verbalne elokventnosti – sposobnosti učinkovitog prisjećanja i korištenja vokabulara.
Prethodna istraživanja otkrila su malo vjerojatan čimbenik povezan s dugovječnošću: inteligenciju. Međutim, inteligencija nije jednostavna karakteristika. Postoje mnoge osobine koje tome pridonose, a koje se mogu testirati — od pamćenja do matematičke logike.
U studiji iz 2024., Paolo Ghisletta sa Sveučilišta u Ženevi povezao je dugovječnost s jednom od tih osobina: verbalnom elokventnošću (mjera nečijeg vokabulara i sposobnošću njegove upotrebe).
Koristeći uzorke iz Berlinske studije starenja, koja je počela prikupljati podatke neposredno prije pada Berlinskog zida 1989, pratio je 516 ljudi u dobi od 70 do 105 godina od upisa u registar do smrti, u nekim slučajevima čak 18 godina.
Studija je mjerila čimbenike poput zdravlja zuba, razine stresa i ekonomskog blagostanja, kao i kogniciju. To ga čini "bogatim i rijetkim skupom podataka", rekao je Ghisletta za Neuroscience¸News.
Istraživači su uzorkovali devet različitih kognitivnih testova kako bi shvatili mogu li različiti aspekti inteligencije biti uže povezani s dugovječnošću od drugih. Testovi su mjerili četiri kognitivne sposobnosti: verbalnu elokventnost, perceptivnu brzinu, verbalno znanje i epizodno pamćenje. Percepcijska brzina je mjera nečije sposobnosti da brzo uspoređuje, analizira ili izvodi zadatke procjene uzoraka pomoću vizualnih znakova. Verbalno znanje mjerilo je nečijeg vokabulara. Epizodno pamćenje je mjera nečije sposobnosti prisjećanja i pamćenja osobnih iskustava. Svaka od ovih kategorija mjerena je s nekoliko testova. Jedan od testova, na primjer, mjerio je verbalnu elokventnost tražeći od sudionika da imenuju što više životinja unutar 90 sekundi.
Prikupljajući podatke o različitim kognitivnim vještinama, Ghisletta i njegov tim uključili su informacije o tome kako se izvedba sudionika promijenila i procijenili njihov rizik od smrti tijekom vremena. Zatim su razvili model koji povezuje uočene promjene s rizikom od smrti. To je zahtijevalo doprinos istraživača s više sveučilišta sa stručnošću u vrsti analize podataka koja se naziva zajednički multivarijatni longitudinalni model preživljavanja.
"Danas je postalo mnogo lakše provoditi ovakvu vrstu istraživanja jer je dostupno više podataka. Više je ljudi koji su voljni surađivati. Postoje bolji alati", rekao je Ghisletta.
Primjenjujući ove nove alate, istraživači su otkrili da se sama verbalna elokventnost čini značajno povezanom s dugovječnošću, iako objašnjenje te veze nije jasno. Jedna popularna teorija, objasnio je Ghisletta, jest da je fizičko tijelo neraskidivo povezano s mentalnim, emocionalnim i kognitivnim procesima.
"Sve ove domene jednostavno propadaju zajedno, bilo da se radi o kogniciji, osobnosti, emocijama ili općenito o biološkom, medicinskom padu", rekao je.
Slijedeći tu teoriju, verbalna elokventnost bila bi dobra mjera dobrobiti, objasnio je Ghisletta, jer je to složen proces koji se oslanja na višestruke kognitivne sposobnosti. To može uključivati dugoročno pamćenje, vokabular, učinkovitost i vizualno pamćenje. Dakle, kada testirate svoju verbalnu elokventnost, "radite nešto vrlo zanimljivo", rekao je.
