Komarci su svuda oko nas i sve ih je teže izbjeći. A kad nas ubodu, još dugo patimo zbog tog, jer nas svrbež izluđuje. Iako se čini logično počešati se, to nije najmudrije.
Komarci su nam možda najmrskije ljetne "napasti". Izluđuju nas posebno u onom dijelu dana kad se napokon riješimo najjačeg sunca, pa napokon možemo uživati u malo nižim temperaturama, a onda krene zujanje... I onda nakon zujanja krene – češanje. Ubodi komaraca mogu nas doslovno izludjeti, jer najprije nas mogu svrbjeti do ludila, a onda kad u žaru potrage za olakšanjem pretjeramo, mjesto se zbog češanja pretvori u pravu ranu. A olakšanja niotkud!
Da, češanje je najlogičnija reakcija u trenutku kad nas nešto svrbi. Rijetko zapravo možemo odoljeti iskušenju da to napravimo. I uistinu pomaže – kratkoročno. No to kratkoročno olakšanje, kaže znanost, nije uopće preporučljiva opcija, jer zapravo povećava upalu kože i može pogoršati određene bolesti, poput ekcema. Štoviše, znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu kažu da je slabo istražena činjenica zašto češanje pogoršava oticanje i nudi li evolucijski odgovor ikakvu korist.
Zato su se bacili na posao i istražili odnos između svrbeža, češanja i upale. Istraživači, predvođeni profesorom dermatologije i imunologije sa Sveučilišta u Pittsburghu, Danielom H. Kaplanom, nanijeli su alergen na uši miševa kako bi izazvali alergijski kontaktni dermatitis, upalno stanje kože slično ekcemu. Miševi su razvili vrstu kožne reakcije koju ljudi obično imaju na otrovni bršljan, određene metale, poput nikla, i neke sastojke za njegu kože.
Jedna skupina miševa označena je kao "normalna", dok je druga skupina genetski modificirana kako bi joj nedostajao neuron koji osjeća svrbež. Jednoj skupini miševa dopušteno je slobodno češanje, dok je drugoj skupini miševa bilo onemogućeno češanje posebnim ovratnikom, poznatim vlasnicima kućnih ljubimaca.
Istraživači su otkrili da češanje aktivira mastocite, koje su zapravo dio tjelesnog sustava alarma koji traži uljeze u organizmu. Mastociti oslobađaju histamin i druge upalne kemikalije koje uzrokuju svrbež, a ponekad se aktiviraju i kada ne bi trebali, uzrokujući alergijske reakcije.
Istraživači su otkrili da su miševi koji su se slobodno češali oslobađali više tvari koja je aktivirala više mastocita, uzrokujući povećanu upalu i produljenje svrbeža i češanja. Miševi kojima je bilo onemogućeno češanje i oni kojima je nedostajao neuron koji osjeća svrbež imali su manje upale.
Puno bolje rješenje
Doktorica i kolumnistica Washington Posta Trisha Pasricha ima jedan važan savjet za sve koji pate zbog uboda ovog ljeta. Ona savjetuje da se mjesto uboda također ne češe, nego lagano protrlja s dva prsta. Ona u jednom videu tvrdi, a mnogi se u komentarima začuđeno slažu s tim, da ta lagano trljanje mjesta uboda može uistinu riješiti svrbež.
Za to postoji i znanstveno objašnjenje, kaže, o kojem je pisala i ranije za Washington Post. Naime, kad se aktiviraju mali dijelovi živčanih završetaka na koži, nas zapravo muči taj "kontrast" između tog mjesta uboda i ostatka kože koja okružuje to mjesto. Laganim trljanjem uklanjamo taj kontrast i mozak dobije znak da koža manje svrbi. Tako nekako bi glasilo neznanstveno objašnjenje.
Štoviše, to ne mora biti ni točno mjesto uboda. dr. Pasricha otkriva da dijelovi tijela imaju određena područja koja "funkcioniraju kao jedan". Postoje tako dijelovi ruke koje možete počešati ovisno o položaju uboda – a da to nije ubod – koji je ukloniti ili smanjiti svrbež na samom ubodu.
Zvuči umirujuće, zar ne? Pokušat ćemo to prvom prilikom, a prilika je barem dovoljno ovih dana!
