Prema podacima NZJZ-a, slučajevi mišje groznice zabilježeni su u okolici Karlovca, Zagreba, u Zagrebačkoj te Brodsko-posavskoj županiji, a na području Gorskog kotara zabilježeno je 20-ak slučajeva mišje groznice.
"Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. Javlja se u određenim geografskim područjima u kojima su nužno zadovoljeni ekološki uvjeti (abiotički – klima, vodeni tokovi, tlo, padaline, uz biotičke – biljne i životinjske zajednice) da bi se uzročnik bolesti mogao trajno održavati na određenom području. Bolest uzrokuju Hantavirusi, koji su rasprostranjeni u raznim dijelovima svijeta, kako u Aziji, tako i od sjevera do juga Europe. U Hrvatskoj je bolest stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine", navode na stranicama HZJZ-a.
Zbog blage zime i obilja hrane povećao se broj miševa i voluharica prijenosnika zaraze. Kako bi se smanjila mogućnost zaraze, potrebno je pridržavati se mjera zaštite. "Ne sjediti izravno na tlu, ostavljati hranu i piće da dođe u kontakt s njihovim izlučevinama, ne treba piti vodu iz potoka i ako se pridržavate tih osnova, neće doći do zaraze mišjom groznicom", objašnjava Dragan Turk, stručni voditelj u NP Risnjak, prenosi 24sata.
Načini prijenosa mišje groznice:
- kontaktom s izlučevinama glodavaca ili udisanjem aerosola u kojem ima virusa
- unosom virusa iz životinjskih izlučevina kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta prljavim rukama
- kontaminiranom vodom ili hranom (primjerice, neoprani šumski plodovi) te neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Mišja groznica može se prenijeti samo udahom, stoga treba nositi masku i rukavice prilikom čišćenja podruma i tavana, a u prirodi se također potrebno pridržavati određenih mjera
Simptomi mišje groznice i razvoj bolesti
Inkubacija nakon zaraze traje tjedan do dva, a potom bolest počinje visokom temperaturom, drhtavicom te bolovima u leđima i kasnije po cijelom tijelu. Javljaju se i mučnina, povraćanje, poremećaj vida, crvenilo očiju i osip. Nakon ovih simptoma bitno će se smanjiti i količina urina, a krajnja komplikacija može biti zatajenje bubrega te krvarenja ili opće stanje šoka. Bolest tada, nažalost, može biti i smrtonosna. Oboljeli se liječe u bolnici jer je riječ o ozbiljnoj kliničkoj slici, a zaraza može biti osobito opasna za ljude čiji je organizam već oslabljen zbog neke druge bolesti.
Bitno za znati o mišjoj groznici
- Za zarazu je dovoljan udah, mnogi ljudi sad kreću čistiti tavane i podrume na kojima često ima izmeta i urina glodavaca. Čovjek može oboljeti ako samo udahne aerosol u kojem ima virusa.
- Liječenje u bolnici, ljudi se liječe u bolnici jer je riječ o ozbiljnoj kliničkoj slici, a zaraza može biti opasna za ljude čiji je organizam oslabljen zbog neke druge bolesti.
- Dodir je dovoljan, dovoljno za zarazu može biti i da se dotakne kontaminirano tlo.
- Inkubacija traje od tjedan do dva, a onda počinju visoka temperatura, drhtavica te bolovi u leđima i kasnije po cijelom tijelu.
- Higijena je važna, peri ruke prije jela i pića ili paljenja cigarete, operi ruke toplom vodom i sapunom ili antiseptikom.
- Hranu drži čvrsto zatvorenu, u zatvorenim prostorijama bitno je da svu hranu držiš čvrsto zatvorenu te da u garažama, podrumima i na tavanima ne ostavljaš smeće.
- Čisti zatvorene prostore s maskom i u rukavicama.
- Oprez tijekom čišćenja, ne meti i ne usisavaj izlučevine glodavaca ili njihova gnijezda jer ćeš tako zarazni materijal podignuti u zrak.
