Sve je veći broj ljudi u Hrvatskoj koji iz svoje prehrane i prehrane svojeg djeteta izbacuju određene vrste namirnica ili pribjegavaju konzumiranju samo jedne vrste hrane, što uz strogu kontrolu i nadzor liječnika ili nutricionista može zadovoljiti energetske i nutritivne potrebe
Vegetarijanstvo je način prehrane u kojem se izbjegavaju namirnice životinjskog podrijetla. Unutar takvog načina prehrane razlikujemo vegansku prehranu u kojoj su u cjelosti izbačene namirnice životinjskog podrijetla, laktovegetarijansku prehranu, prehranu u koju je osim biljaka uključeno mlijeko i mliječne prerađevine, laktoovovegetarijansku prehranu koja osim biljaka i mlijeka uključuje još i jaja te poluvegetarijansku prehranu koja uključuje i neke namirnice životinjskog podrijetla (riba, školjke, rakovi).
Vitamini i minerali
Vegetarijanska prehrana deficitarna je nekim vrlo važnim vitaminima i mineralima, te posebnu pozornost treba posvetiti unosu namirnica koje ih sadrže.
- Dostatne količine kobalamina i riboflavina nalazimo u kvascu, bademima, obogaćenim žitnim pahuljicama, bananama, brokuli, tofu.
- Vitamin D u organizmu se stvara u dovoljnoj količini pri izlaganju suncu.
- Željezo možemo unositi u organizam konzumiranjem odgovarajućih količina kelja, buča, artičoka, krumpira u ljusci, špinata, spiruline, graška, leće, slanutka, graha, soje, rogača, suhog voća, melase uz obavezan unos hrane bogate vitaminom C.
- Kalcij nalazimo u sjemenkama sezama, soji, izdancima bijele repe, prokulicama, suhom i orašastom voću, rogaču. Valja napomenuti da je potrebno povremeno kontrolirati razinu željeza, ali i spomenutih drugih minerala i vitamina, pa manjak nadomjestiti.
Za mame i bebe
Majkama vegetarijankama preporuča se, kao i onima na tradicionalnom načinu prehrane, dojiti svoje dijete, čime mu nutritivno i energetski osiguravaju adekvatnu prehranu tijekom prvih 6 mjeseci života. Kod majki veganki potreban je dodatan oprez uslijed povećanog rizika od deficita kalcija, vitamina D, B12 kao i manjeg unosa bjelančevina. Preporuča se da dojilja i njeno dijete, primaju dodatne količine navedenih vitamina i minerala.
Problem se javlja kod djece koja nisu dojena. Jedina adekvatna zamjena u tom slučaju su pripravci na bazi soje za bebe. Svakako treba naglasiti da valja izbjegavati upotrebu punog kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka zbog neprimjerenog sastava za djecu te dobi.
Prehrana nakon dojenja
Prva godina života djeteta vrijeme je brzog rasta i razvoja djetetova organizma i stoga posebnu pozornost valja posvetiti planiranju njegove prehrane. To se posebno odnosi za dob nakon šest mjeseci starosti kad se dojenjem više ne mogu zadovoljiti sve djetetove potrebe. U toj dobi uz dojenje valja započeti i s odgovarajućom nadohranom. U strogih vegetarijanaca i makrobiotičara nadohrana oskudijeva bjelančevinama, željezom, kalcijem i vitaminom D i B12.
Voće i povrće sadrži dosta vode, a žitarice je apsorbiraju tijekom kuhanja u količini koja višestruko premašuje njihovu masu, te su pripremljeni obroci niske kalorijske gustoće, tj. ne osiguravaju djetetu dovoljno energije za rast i razvoj. Stoga djeci te dobi hranu treba obogatiti dodavanjem ulja i šećera, nadomjestiti deficitarne vitamine i minerale, pravilno kombinirati namirnice biljnog podrijetla kako bi se izbjegao nedostatak nekih od esencijalnih aminokiselina.
'Dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna je za sve stadije života, uključujući period trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije. Primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana je zdrava, nutritivno dostatna i osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti' (Journal of the American dietetic association, 2003.).
