Manje je poznato da loša oralna higijena može dovesti do oštećenja srčanih zalisaka te da su bakterije iz usne šupljine pronađene u naslaga na krvnim žilama koje dovode do srčanih i moždanih udara. Kako spriječiti da oralno zdravlje naruši zdravlje srca pojašnjava mr. sc. Patricia Marčetić, dr. med. dent.
Često nismo svjesni, a mnogi nažalost ne znaju da oralno zdravlje doista jest prozor u naše cjelokupno zdravlje. Oralno zdravlje nudi naznake o zdravlju cijelog organizma, ali isto tako problemi s oralnim zdravljem mogu utjecati na zdravlje našeg cijelog tijela. Usta su ulaz u naš probavni i dišni put. U njima žive milijuni mikroorganizama koji su normalni stanovnici naše usne šupljine. Obično prirodna obrana tijela i dobra oralna higijena drže bakterije pod kontrolom, no bez odgovarajuće oralne higijene, bakterije mogu doseći razinu koja može dovesti do oralnih infekcija. Povećanje broja bakterija odgovornih za razvoj upalnih stanja zubnog mesa (gingivitis) i parodonta (parodontitis) povećava i rizik od razvoja sistemskih bolesti.
Ta povezanost između oralnih bolesti i sistemskih bolesti predmet je dugogodišnjih znanstvenih istraživanja koja su proučavanjem oralne mikrobiologije, imunosti oralne sluznice i sistemskih bolesti potvrdila njihovu neupitnu povezanost. Tako se parodontitis zbog mogućnosti širenja bakterija krvotokom povezuje s preranim rođenjem i niskom porođajnom težinom djeteta, demencijom, reumatoidnim artritisom i drugim autoimunim bolestima, šećernom bolesti, plućnim, kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima.
Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju povezanost parodontnih i srčanih oboljenja
Bakterije iz usne šupljine mogu ući u krvotok, naseliti naslage na koronarnim žilama i tako doprinijeti stvaranju ugruška. Koronarna arterijska bolest predstavlja zadebljanje stijenki koronarnih krvnih žila pri čemu se ometa normalan protok krvi i ograničava dostupnost kisika i hranjivih tvari potrebnih srcu. Osim povećanog rizika za razvoj srčanog udara dokazana i povećana opasnost od moždanog udara. Utvrđeno je nadalje da bakterije oralnoga podrijetla mogu oštetiti srčane zaliske te uzrokovati bakterijski endokarditis. Isto tako su nađeni ostaci oralnih bakterija unutar aterosklerotičnih naslaga na krvnim žilama.
Zube bi trebali četkati dva do tri puta dnevno
Hrvati u prosjeku peru zube jednom u pet dana što povećava rizik
Gingivitis i parodontitis dvije su najčešće bolesti parodonta. Gingivitis se javlja gotovo u svih ljudi. Uznapredovali parodontitis zahvaća 10 do 20 % odrasle populacije. Spoznaja da neadekvatnom oralnom higijenom ne ugrožavamo samo zdravlje naše oralne šupljine nego povećavamo rizik od ozbiljnih sistemskih bolesti morala bi nas motivirati da usvojimo naviku svakodnevnog kvalitetnog održavanja higijene usne šupljine. Ozbiljno bi nas trebala zabrinuti spoznaja da hrvatski građani peru zube u prosjeku jednom u pet dana umjesto dva-tri puta dnevno i da smo po KEP indeksu (indeks karijes, ekstrakcija, plomba) među najgorima u Europi. Jer iako nisu glavni uzrok, ipak se bolesti usne šupljine uz pušenje, starost, dijabetes, visoki krvni tlak, nepravilnu prehranu, pretilost, nedovoljnu tjelesnu aktivnost, alkohol, zagađenje zraka i genetiku (urođene anomalije) navode kao jedan od uzroka razvoja srčanih bolesti - a od njih u Hrvatskoj godišnje umire oko 42,5 % ljudi.
Zube ćemo održavati zdravima ako poštujemo tri osnovna koraka
- Redovita i odgovarajuća oralna higijena dva do tri puta dnevno: četkanjem zuba ručnom ili električnom četkicom, čišćenjem međuzubnih prostora zubnim koncem i/ ili interdentalnom četkicom.
- Kontrolni pregledi kod doktora dentalne medicine svakih šest mjeseci.
- Profesionalno čišćenje kamenca, pjeskarenje i poliranje zubi u ordinaciji barem jednom do dva puta godišnje.
Dopustimo da nam uz blistav osmijeh i srce zdravo kuca!
Za više savjeta o oralnom zdravlju posjetite stanicu ordinacije dentalne medicine dr. Patricie Marčetić i službeni Instagram profil.
