Svatko se s traumom nosi na svoj određeni način, ovisno o našim psihološkim obrambenim mehanizmima, prethodnim životnim iskustvima te bazičnoj otpornosti na stres.
Psihološka trauma je vrsta reakcije na događaj koji je negativno utjecao na psihu i nadmašio psihološke sposobnosti osobe, odnosno ispostavilo se da je izvan njegove moći. Mirta Fraisman Čobanov, psihoterapeutkinja i životna trenerica, izjavila je za Women in Adria kako prvi korak oporavka upravo leži u prihvaćanju. Kakav god da je tvoj psihološki odgovor na potres, prvenstveno je važno da ga prihvatiš bez osuđivanja ili želje za trenutačnom promjenom.
Neki ljudi reagiraju u trenutku te odmah kreću u akciju tako oslobađaju emocije, pomažu sebi i drugima, bore se. No, neki reagiraju tako da se smrznu i osjećaju preplavljeno. Bez obzira u kojoj se skupini ti nalaziš, nemoj brinuti jer činiš najviše što u tom trenutku možeš.
Ako se tvoj način upravljanja situacijom i stresom razlikuje od načina upravljanja tvojih najmilijih, nastoj ga prihvatiti, makar ga možda posve i ne razumiješ, savjetuje Fraisman Čobanov.
"Svatko reagira na tragediju na svoj način, nemojte se kažnjavati, ako vam se čini da ljudi reagiraju brže i srčanije od vas"
"Ako vam se danas čini da imate manje empatije od ostalih, ako ste jučer proveli dan na kauču smirujući sebe, ako niste odmah pohrlili sudjelovati u pomoći i to je ok. Pomoć će još dugo biti potrebna. Svatko reagira na tragediju na svoj način, nemojte se kažnjavati, ako vam se čini da ljudi reagiraju brže i srčanije od vas. Iz dana u dan pratite načine na koje se može pomoći i djelujte u trenu kad možete. Nitko se ovdje ne natječe i tko ima srca, naći će svoj način u svoje vrijeme" , podijelio je Slavko Sobin na svom Instagram profilu putem storyja te poslao golemu poruku ohrabrenja.
"Teške osjećaje nikako ne valja zatomljivati ili prikrivati"
Doktor Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb za 24 sata pojašnjava da je kod svakog različito vrijeme trajanja oporavka i riječ je o individualnom procesu, a teške osjećaje nikako ne valja zatomljivati ili prikrivati.
"Uslijed proživljavanja traume najbolje ćeš si pomoći na način da nastojiš fizički istresti stres iz svoga tijela. Pomakni tijelo – istegni se. Protresi svaki dio tijela: ruke, glavu, trup i noge. Nakon toga opusti glavne mišiće u tijelu na način da usmjeriš pažnju na svaki mišić i uz izdah ga pokušajte opustiti. Osjećaš li se jako nesigurno, zamoli nekog da bude uz tebe kako bi se osjećao sigurnije, savjetuje", Fraisman Čobanov.
"Sigurnost je ipak ono što sada tebi, tvojoj psihi i tijelu najviše treba"
"Neposredno nakon potresa i u sljedećih nekoliko sati bili smo u stanju akutne reakcije na stres. Lučili smo stresne hormone adrenalin i kortizol, a to znači da nam nije patila samo psiha, nego i tijelo. Posljedica koja će se pojaviti već sljedećeg dana i u narednom razdoblju je izraženi osjećaj umora", pojašnjava dr. Špiro Janović, pročelnik Zavoda za Hitnu i preventivnu psihijatriju i krizna stanja Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb za 24 sata.
Nazovi tebi drage ljude, podijeli kako se osjećaš, traži podršku
"Jedan od učinkovitih načina da si pomognemo u ovako neizvjesnoj situaciji je to da se povežemo s dragim ljudima, tako što ćemo nazvati roditelje ili prijatelje i umiriti jedni druge kroz razgovor ili da se uključimo u neki oblik pomaganja drugima. To često pomaže", kaže psihijatrica dr. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče za 24 sata.
Ako ti niti to ne pomogne, traži stručnu podršku trenutno velik broj psihoterapeuta volontira i na raspolaganju je onima kojima je teško. Na Facebook stranici – Stručna psihološka pomoć – pomozimo jedni drugima, preko 20 psihologa, psihoterapeuta, socijalnih pedagoga i psihoterapeuta u edukaciji ostavili su svoje kontakte i brojeve telefona.
