Doživjeti potres je vrlo zastrašujuće iskustvo, a dani, tjedni i mjeseci koji slijede mogu biti veoma stresni. Katastrofe prirodne ili umjetne prirode mogu na različite načine ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje osobe.
Jutros u 6:12 je Baranju pogodio potres jačine 3,4 po Richteru, javlja Seizmološka služba HR. Epicentar je bio u blizini Belog Manastira, no podrhtavanje se osjetilo i u okolnim gradovima, uključujući Osijek. Kako se radi o seizmološki mirnijem području koje nije bilo zahvaćeno velikim potresima u posljednjih nekoliko godina, podrhtavanje tla dodatno je iznenadilo stanovnike, a mnogi od njih su na društvenim mrežama podijelili svoj strah i zabrinutost. Dodaju i kako je potres pratio i neugodan zvuk nalik na polijetanje zrakoplova.
#potres (#earthquake) 05.01. u 06:12 kod Belog Manastira, M3.4. Opširnije na https://t.co/ZTaYquOQSh. Ako ste osjetili potres, molimo javite na https://t.co/RJDaIJlwpM
— Seizmološka služba HR (@seizmo_hr) January 5, 2023
Anksioznost i strah su normalan odgovor na zastrašujuću situaciju - bilo da se radi o potresu, uraganu ili terorističkoj prijetnji. To je način na koji nas tijelo priprema za suočavanje s opasnošću.
Neke uobičajene reakcije na takve stresore uključuju:
- Pretjeranu briga za sebe ili svoje najmilije
- Osjećaj šoka ili nevjerice
- Nestrpljivost i razdražljivost
- Osjećaj pretjerane budnosti i opreza
- Poteškoće s fokusiranjem na obitelj, posao ili uobičajene svakodnevne zadatke
- Poteškoće u pamćenju stvari
- Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka
- Izbjegavanje stvari koje pokreću sjećanja na događaj
- Poteškoće sa spavanjem i / ili promjene apetita
- Strah od ponavljanja događaja
- Živa sjećanja na iskustvo danju ili noćne more
Za većinu ljudi ovi simptomi se kratkotrajne prirode, nisu ozbiljni i nestaju u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Međutim, događaji poput potresa u Hrvatskoj mogu određenim osobama ostaviti dugotrajnije posljedice. Potres može pogoršati tjeskobe ljudi koji već imaju temeljni anksiozni poremećaj (poput generaliziranog anksioznog poremećaja, opsesivno-kompulzivni poremećaj ili fobija) ili onih koji su u prošlosti bili izloženi traumatičnim stresorima (poput ozbiljne nesreće, obiteljskog nasilja , zlostavljanje ili zanemarivanje djece itd.), piše Huffington post.
Ako vam se jave neki od gore spomenutih simptoma, ovih šest stvari možete učiniti kako biste si pomogli u procesu oporavka i smanjili tjeskobu:
1. Pokušajte ostati uključeni u život zajednice i držite se svojih uobičajenih rutina.
2. Razgovarajte o svojim brigama i strahovima s prijateljima i članovima obitelji.
3. Dovoljno se odmarajte, opustite se i vježbajte te se pridržavajte zdrave prehrane, ako okolnosti dopuštaju.
4. Adekvatno (i realno) se pripremite za buduću hitnu/kriznu situaciju (npr. Učenje o pripravnosti za hitne slučajeve, držati pored vrata spremljen ruksak s osnovnim potrepštinama).
5. Izbjegavajte upotrebu alkohola ili drugih droga u borbi protiv neugodnih osjećaja.
6. Dajte si oduška. Odvojite vrijeme za odmor i radite stvari koje volite, a okolnosti ih dopuštaju.
Ako su simptomi povezani s tjeskobom posebno izraženi ili traju dulje od četiri tjedna; ako se ne možete baviti poslom, obiteljskim i društvenim životom ili pretjerano konzumirate lijekove ili koristite drogu i alkohol, potražite stručnu pomoć.
Također, važno je razumjeti zašto se anksioznost javlja upravo nakon potresa. Prema izvorima koje nudi Novozelandsko psihološko društvo, vrlo je važno shvatiti zašto su potresi stresniji od mnogih drugih vrsta prirodnih katastrofa. Za razliku od poplave ili tsunamija, upozorenja za potres nema. Budući da su potresi u potpunosti nepredvidljivi, ljudi imaju osjećaj da su potpuno izvan kontrole, a to je ključni pokretač šoka kojeg doživljavaju.
