Doživjeti snažan potres vrlo je zastrašujuće iskustvo, a dani, tjedni i mjeseci koji slijede mogu biti veoma stresni. Katastrofe prirodne ili umjetne prirode mogu na različite načine ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje osobe.
Anksioznost je normalan odgovor na zastrašujuću situaciju - bilo da se radi o potresu, uraganu ili terorističkoj prijetnji. To je način na koji nas tijelo priprema za suočavanje s opasnošću.
Neke uobičajene reakcije na takve stresore uključuju:
- Pretjeranu briga za sebe ili svoje najmilije
- Osjećaj šoka ili nevjerice
- Nestrpljivost i razdražljivost
- Osjećaj pretjerane budnosti i opreza
- Poteškoće s fokusiranjem na obitelj, posao ili uobičajene svakodnevne zadatke
- Poteškoće u pamćenju stvari
- Poteškoće u koncentraciji i donošenju odluka
- Izbjegavanje stvari koje pokreću sjećanja na događaj
- Poteškoće sa spavanjem i / ili promjene apetita
- Strah od ponavljanja događaja
- Živa sjećanja na iskustvo danju ili noćne more
Za većinu ljudi ovi simptomi se kratkotrajne prirode, nisu ozbiljni i nestaju u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Međutim, događaji poput potresa u Hrvatskoj mogu određenim osobama ostaviti dugotrajnije posljedice. Potres može pogoršati tjeskobe ljudi koji već imaju temeljni anksiozni poremećaj (poput generaliziranog anksioznog poremećaja, opsesivno-kompulzivni poremećaj ili fobija) ili onih koji su u prošlosti bili izloženi traumatičnim stresorima (poput ozbiljne nesreće, obiteljskog nasilja , zlostavljanje ili zanemarivanje djece itd.), piše Huffington post.
Ako ti se jave neki od gore spomenutih simptoma, evo šest stvari koje možeš učiniti kako bi si pomogla u procesu oporavka i smanjila tjeskobu
1. Pokušaj ostati uključena u život zajednice i drži se svojih uobičajenih rutina.
2. Razgovaraj o svojim brigama i strahovima s prijateljima i članovima obitelji.
3. Dovoljno se odmoraj, opusti se i vježbaj te se pridržavaj zdrave prehrane, ako okolnosti dopuštaju.
4. Adekvatno (i realno) se pripremi za buduću hitnu/kriznu situaciju (npr. Učenje o pripravnosti za hitne slučajeve, držati pored vrata spremljen ruksak s osnovnim potrepštinama).
5. Izbjegavaj upotrebu alkohola ili drugih droga u borbi protiv neugodnih osjećaja.
6. Daj si oduška. Odvojite vrijeme za odmor i radi stvari koje voliš, a okolnosti ih dopuštaju.
Ako su simptomi povezani s tjeskobom posebno izraženi ili traju dulje od četiri tjedna; ako se ne možeš baviti poslom, obiteljskim i društvenim životom ili pretjerano konzumiraš lijekove ili koristiš drogu i alkohol, potraži stručnu pomoć.
Također, važno je razumjeti zašto se anksioznost javlja upravo nakon potresa. Prema izvorima koje nudi Novozelandsko psihološko društvo, vrlo je važno shvatiti zašto su potresi stresniji od mnogih drugih vrsta prirodnih katastrofa. Za razliku od poplave ili tsunamija, upozorenja za potres nema. Budući da su potresi u potpunosti nepredvidljivi, ljudi imaju osjećaj da su potpuno izvan kontrole, a to je ključni pokretač šoka kojeg doživljavaju.
Podsjetimo, Hrvatska psihološka komora u suradnji s Hrvatskim psihološkim društvom i županijskim društvima psihologa organizirala je mrežu telefonskih linija na kojima je moguće razgovarati sa psiholozima i psihologinjima.
