Dok smo odrastali možda smo hormone okrivljavali zbog dlačica na novim mjestima. Kad smo krenuli na fakultet hormoni su bili odgovorni zbog seksualne gladi, a sad kad smo odrasli, hormone okrivljujemo zbog svoga groznog raspoloženja, oslabljene spolne želje, valunga koji nas drže budnima po cijele noći. Ipak, trebali bismo razmisliti o tome zašto se razine naših hormona opadaju i spuštaju
Pročitaj korisne savjete dr. Oza, objavljene u knjizi "Vi zauvijek mladi" koju je napisao zajedno s prof. dr. Michaelom Roizenom u izdanju V.B.Z.-a
Iako još ne znamo sve činjenice o hormonima, nikako ih ne bismo smjeli smatrati manje važnima od drugih sustava u organizmu. Svatko od nas je barem jedanput u životu imao priliku osjetiti važnost hormona u odvijanju određenih fizioloških pojava, samo ih često nismo bili svjesni. Da se zbog hormona pretvaramo u seksualna bića to već odavno znamo. Međutim, za niz drugih promjena koje često znamo osjećati u svom tijelu nismo znali da možemo okriviti hormone. Tako su u zadnjih petnaestak godina, zahvaljujući intenzivnim istraživanjima, otkrivene brojne uzročno-posljedične veze između oscilacije određenih hormona i niza simptoma.
Umor, nesanica, glavobolja
Problem s hormonima jest u tome što se njihov poremećaj u ravnoteži najprije očituje blagim, nespecifičnim simptomima – umorom, nesanicom, glavoboljom – na koje se ne obaziremo i zanemarujemo ih. Nakon sve brojnijih spoznaja o važnosti i utjecaju hormona na naš organizam, pitanje je da li da opadanje razine hormona koje se događa s godinama prihvatimo kao neizbježan dio procesa starenja ili da pokušamo nešto učiniti. Kad pročitaš ovu knjigu od početka do kraja, dobit ćeš puno jasniju sliku o tome kako funkcionira tvoje tijelo, što trebaš izbaciti, što prihvatiti i uvesti u svoj život kako bi tvoje tijelo dugo funkcioniralo, a ti se osjećao mladim, zdravim i zadovoljni. No, vratimo se mi našim hormonima!
Sa stajališta evolucije, hormone možemo smatrati najvažnijim spojevima u tijelu. Testosteron i estrogen (kao i njihovi derivati i srodnici), glavni muški i ženski spolni hormoni, potiču nas i omogućuju da se pokušamo razmnožavati i osigurati opstanak vrste. U biološkom smislu ne možeš pronaći nešto što bi bilo važnije od toga. Kako bismo ispunili jednadžbu muško + žensko = sljedeći naraštaj plemena, trebaju nam uravnotežene (ne nužno visoke) razine spolnih hormona. No, kad se jednom spustimo s vrhunca
svog plodnog razdoblja, razine hormona opadaju. Muškarci gube testosteron, a žene estrogen i prolaze kroz iskustvo menopauze. Opipljive posljedice: gubitak spolne želje, nesanica, impotencija, višak kilograma i bezbrojni drugi potencijalni zdravstveni problemi koji nagrizaju kvalitetu života.
No, umjesto da proklinjemo hormone što nemaju dovoljno snage da ostanu prisutni u našem životu, trebali bismo razmisliti o tome zašto razine naših hormona opadaju i spuštaju se. Ako razmišljamo o razlogu s antropološkog stajališta, to će nam pomoći da starenje ne doživljavamo kao neminovno loše, nego prije kao neminovno. U prirodi bi se stvari i trebale tako odvijati.
Gdje mi je nestao testosteron?
Pokušaj slabljenje hormona shvatiti kao način na koji pridonosiš društvu. Muškarcima je testosteron trebao kako bi im dao snagu (i hrabrost) da se bore za zemlju i protiv neprijateljskih plemena, da bi se udvarali ženama i štitili potomstvo. No, kako postaju stariji, više im ne treba reproduktivno svojstvo testosterona, jer sljedeći naraštaj već postoji. I, što je uistinu zanimljivo, više im nije potrebna ni agresivnost testosterona. Da su stariji pripadnici plemena neprestano sudjelovali u sukobima protiv susjednih plemena, ugrozili bi vlastiti život, što znači da ne bi živjeli dovoljno dugo da plemenu pomognu na neki drugi način: podukom, prenošenjem mudrosti, razvijanjem uma budućih naraštaja.
Bujica hormona u mladosti i nedostatak hormona u starijoj dobi sami po sebi nisu negativni događaji. Zapravo su korisni. Slično tome, s antropološkoga gledišta, kod žena prestaje ovulacija (i snižavaju se razine hormona potrebne za taj proces), stoga se dižu na viši stupanj, od rađanja djece do brige za cijelu zajednicu. Pogledaš li snimke mozga, žene nakon menopauze razmišljaju sličnije muškarcima i igraju dominantniju ulogu u društvu, jer se više ne moraju nositi s hormonalnim i fizičkim izazovima plodnosti (kao što su predmenstrualni sindrom i trudnoća).
Jasno nam je što biste rekli: te zgodne plemenske pričice jako su zanimljive dok sjedimo oko vatre ili dok slavimo obljetnicu mature, ali doktore, zaboga, što ćete s mojim ''valunzima''? Potpuno te razumijemo. Dakle, opadanje razine spolnih hormona s godinama ne samo da sprečava dalju reprodukciju, već istodobno dovodi do niza novih specifičnih simptoma koji smanjuju kvalitetu života i dobra su podloga za nastanak niza kroničnih bolesti. Ne namjeravamo reći da to jednostavno moraš prihvatiti. Želimo te samo upozoriti na činjenicu kako su neki aspekti starenja korisni društvu. Pročitaj kako spriječiti starenje očiju.
Još više korisnih činjenica i savjeta potraži u knjizi "Vi zauvijek mladi", prof. dr. Mehmeta Oza i prof. dr. Michaela Roizena u izdanju V.B.Z.-a.
