Alergije se definiraju kao pretjeran odgovor imuniteta na tvari kojima smo okruženi, a organizam ih doživljava kao prijetnju za zdravlje. Najčešći uzroci alergija su pelud biljaka, hrana, životinjska dlaka, prašina i grinje, a oko 20 posto svjetske populacije pati od nekog oblika alergije.
Kihanje, kašljanje, šmrcanje i neobjašnjivi kožni osipi koji ne prolaze ili se učestalo pojavljuju najčešći su simptomi alergija. Alergije se ne pojavljuju samo u djetinjstvu, a danas sve veći broj ljudi alergiju dobiva tek u srednjoj životnoj dobi. Jedna od teza znanstvenika je da na češću pojavu alergija utječu previše sterilni životni uvjeti, izloženost raznim kemikalijama te premalo boravka u prirodi. Definitivna potvrda dobiva se alergološkim testiranjem kože, a najbolji mogući savjet je izbjegavanje alergena u mjeri u kojoj je to moguće.
Alergije slabe imunitet i stvaraju uporište za razvoj drugih opasnijih bolesti
Ublažavanje simptoma
- Alergija na pelud - koncentracija peludi u zraku najveća je rano ujutro, a alergijski su simptomi jači za sunčanih i vjetrovitih dana. Kako bi ublažila neugodne simptome alergije, potrudi se da ne izlaziš iz kuće za vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku. Pelud se osobito lijepi za potplate pa se obvezno izuj, a ispred vrata stavi otirač kako se ne bi raznosio po stanu. Umjesto na zraku rublje za sezone peludnih alergija suši u zatvorenom prostoru. Barem dva puta na tjedan briši prašinu.
- Alergija na životinjsku dlaku - opće je prihvaćeno mišljenje da alergiju može izazvati životinjska dlaka, najčešće pseća i mačja, no stvarni okidač alergije je životinjska prhut kao i izlučevine životinja te perje i izmet. Ako je to slučaj u tvojoj obitelji, nemoj niti pokušavati držati kućnog ljubimca, jer se alergija neće smanjiti s vremenom. Ljudi koji imaju ljubimce trebali bi u domu imati što manje tepiha, jer se tamo najčešće zadržavaju alergeni.
- Alergija na hranu - mlijeko, školjke, jaja i orašasti plodovi su među najčešćim namirnicama koje uzrokuju alergije. Alergijske reakcije se obično javljaju u roku od nekoliko minuta od jela. Simptomi, koji mogu uključivati probleme s disanjem, osip, povraćanje, proljev i oticanje oko usta, mogu biti teški, dok blaži podrazumijevaju osip i svrbež. Izbjegavaj sve namirnice na koje ti izazivaju alergiju te redovito provjeravaj sastojke na deklaracijama.
- Alergija na ubod insekta - osobe koje su alergične na ubode mogu imati ozbiljne ili čak i po život opasne reakcije. Simptomi uključuju opsežnu oteklinu i crvenilo od uboda ili ugriza koji može trajati tjedan dana ili više, mučninu, umor, kao i povišenu temperaturu. U rijetkim slučajevima ubodi insekata mogu uzrokovati teške reakcije, a simptomi su teško disanje, oticanje vrata i lica, svrbež, nagli pad krvnog tlaka i ubrzan puls. Rješenje je hitna intervencija antihisaminikom.
- Alergija na grinje - grinje su mikroskopski sitne životinjice koje žive u sagovima, jastucima, madracima i tapeciranom pokućstvu. Lako se razmnožavaju na toplim i vlažnim mjestima, stoga je poželjno vlažnost zraka održavati manjom od 50 posto. Najvažnije je ukloniti grinje iz kreveta, a posteljinu prati na temperaturi 60°C. Dobro rješenje je i antialergijski madrac koji onemogućuje nakupljanje grinja.
Liječenje alergija
Tijekom sezona alergija uzimajte vitamin C, kalcij i cink. Kalcij ublažava alergijske reakcije regulirajući propusnost krvnih žila. Vitamin C snižava razinu histamina, a cink jača imunološki sustav. Pomoći će i prirodni sastojci poput češnjaka, crvenog luka, rajčica i probiotika. Za ublažavanje astme preporučuje se uzimati ulje crnog kima. Smanjivanje preosjetljivosti na pojedine tvari (hiposenzibilizacija) je oblik imunoterapije kod kojih se pacijent tretira s niskim dozama uzročnika alergije. Ipak, alergije se mnogo češće liječe antihistaminicima, kapima za nos i kortikosteroidima.
