NZJZ j objavio koji su simptomi demencije i 12 čestih uzroka povodom obilježavanja Svjetskog dana Alzheimerove bolesti 21. rujna. Raymond i Cynthia James u braku su skoro 55 godina. Na stranicama Alzheimer's Society podijelili su svoju priču kako su se upoznali i kako im je njihov odnos pomogao da se zajedno suoče s njegovom dijagnozom Alzheimerove bolesti.
Alzheimerova bolest je vrsta demencije, a demencija je opće, uznapredovalo propadanje intelektualnih funkcija. Činjenica je da demenciju u mnogo slučajeva uzrokuje Alzheimerova bolest, ali uzroci demencije mogu biti različiti poput Parkinsonove bolesti, Creutzfeldt–Jakobove bolesti, depresije, alkoholizma i ostalih. "Demencija nije normalan dio starenja, to je opći pojam koji se koristi za opis poremećaja rada mozga, koji napada pamćenje i ponašanje osobe. Demencija nije specifična bolest već ju opisuje niz simptoma koji utječu na pamćenje, mišljenje i socijalne sposobnosti dovoljno teški da ometaju svakodnevno funkcioniranje. Važna razlika je da je Alzheimerova bolest neizlječiva, dok su neki oblici demencije privremeni", objašnjava razliku Matea Vidučić, dipl. soc. radnica na stranici Dementia.
Prvi znakovi demencije
Raymondu je 2017. dijagnosticirana Alzheimerova bolest. I on i njegova supruga Cynthia podrijetlom su s karipskog otoka Trinidad, gdje je Raymond rođen i živio do svojih dvadesetih godina. Na Trinidadu je popravljao brodske motore i bavio se glazbom imao je svoj metal bend The Dew Drops. Cynthiju je upoznao u Londonu i zaprosio je nakon jednog izlaska u kino. U Engleskoj su izgradili zajednički život i dobili djecu, stoji na stranicama Alzheimer's Society.
"Pet godina govorila sam Raymondu i djeci da nešto nije u redu s njim. Čudila sam se kako je moguće da Raymond samo sjedi izgubljen kao malo dijete ili se odjednom uznemiri i počne vikati. Nije bio isti čovjek kojeg sam poznavala", ispričala je Cynthia i dodala: "Nema ništa gore, nego gledati osobu koju volite, s kojom ste u braku, kako nestaje pred vašim očima".
Raymond je rekao: "Kad bih otišao na kat nisam znao po što sam došao. Ali to se mnogima događa pa nisam tome pridavao pozornost, zaključio sam da sam zaboravan".
Život s demencijom
Nakon što mu je dijagnosticirana demencija primijetio je da se ponekad osjeća manje sposobnim obavljati određene kućanske poslove, poput "uradi sam", a Cynthia je preuzela plaćanje računa i telefoniranje s rodbinom i prijateljima. Cynthia je u kuhinju postavila veliku ploču na kojoj piše što Raymond treba obaviti taj dan.
Raymond kaže da je demencija nezgodna bolest i da se čovjek može pitati "zašto ja", ali budući da na to pitanje nema odgovora, najbolje je prihvatiti. "Mene bolest nije pogodila u tolikoj mjeri pa mogu i dalje sam otići na bus ili vlak, iako prije nego što se ukrcam obavezno kažem ljudima kuda idem", rekao je Raymond.
Raymond jednom tjedno odlazi u dnevni centar koji djeluje pod okriljem Alzheimer’s Society. "Tamo su dva tipa s kojima sam jako dobar prijatelj. Razgovaramo, šalimo se i smijemo. Razgovaramo o nogometu, kriketu, bilo čemu što piše u novinama. Nama je dobro - dobro se zabavljamo. Aktivnosti uključuju vježbe, pjevanje, ples i kvizove općeg znanja, a ponekad idemo u šetnju ili na izlet. Zbog odlazaka u Centar osjećam se neovisnije i aktivnije", izjavio je Raymond.
Činjenice o Alzheimerovoj bolesti
Trenutno u svijetu 55 milijuna osoba boluje od demencije. Do 2050. taj broj će narasti na 139 milijuna. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju, a 75 posto slučajeva demencije u svijetu je neprepoznato i nedijagnosticirano. U 40 % slučajeva demencija se može odgoditi ili prevenirati. Prosječno trajanje Alzheimerove bolesti i postdijagnostička skrb je od osam do 12 godina.
Rani simptomi demencije koje je objavio NZJZ dr. Andrija Štampar povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti
- Gubitak kratkoročnog pamćenja
- Nagle promjene raspoloženja
- Poteškoće u učenju
- Poremećaji govora i ponašanja
- Poremećaji u prostoru i vremenu.
12 rizičnih faktora za razvoj demencije
- Nedostatak fizičke aktivnosti
- Pušenje
- Prekomjerna konzumacija alkohola
- Zagađenej zraka
- Povrede glave
- Nedostatak socijalnih kontakata
- Nizak stupanj obrazovanja
- Pretilost
- Visoki krvni tlak
- Dijabetes
- Depresija
- Slušne poteškoće.
Za savjet se obitelji oboljelih mogu javiti u Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest na telefon 091 7937043 ili 091 569 1660. Udruga poziva i na besplatnu akciju kognitivnog testiranja u četvrtak 21. rujna i u petak 22. rujna od 12 do 16 sati na adresi Ilica 48. Riječ je o kognitivnom tekstu koji može pokazati znakove kognitivnog umanjenja, što ne znači automatski da osoba ima Alzheimera, nego da je potrebna daljnja liječnička obrada.
