Nasilje u obitelji ozbiljna je prijetnja mnogim ženama. Prepoznaj znakove nasilne veze i kako nasilnik pokušava prebaciti krivnju.
U Hrvatskoj se 22. rujna obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković. U Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja su osobe ženskog spola. Počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug (partner) žrtve.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić na konferenciji za novinare povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama upozorila je na velik porast nasilja u obitelji u vrijeme pandemije te na mimalne kazne koje nasilnici dobivaju.
"Do 31. kolovoza 2021. godine prijavljene su 1153 žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji što znači, ako je ta procjena točna da se broj slučajeva povećao za otprilike devet posto. Upozoravali smo na ogromno povećanje kaznenog djela nasilja u obitelji u pandemijskoj godini, 2020. koje je bilo čak 40 posto. Ne samo da mi taj trend nismo uspjeli zaustaviti, nego preliminarna procjena ukazuje da je riječ o daljnjem porastu kaznenog djela nasilja u obitelji. Sankcija za nasilje u obitelji gotovo da i nema i takvo nešto indirektno je ohrabrenje počiniteljima da nastave sa svojim zlodjelima", rekla je Selak Raspudić.
Selak Raspudić smatra da bi rješenje mogla biti osnivanje kriznog stožera na pragu austrijskog modela koji bi se bavio prevencijom obiteljskog nasilja u vrijeme krize, uvođenje transparentnog sustava praćenja sudskih procesa, trajanja i izrečenih kazni te dostupnost kalendara nasilja.
Na konferenciji za medije odrzanoj u Saboru predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudic govorila je o temi "Borba protiv nasilja nad zenama"
Što je nasilje i kako ga prepoznati?
Nasilje u obitelji može imati brojne oblike, uključujući emocionalno, seksualno i fizičko zlostavljanje i prijetnje zlostavljanjem. Nasilje u obitelji može se dogoditi u heteroseksualnim ili istospolnim vezama. Nasilni odnosi uvijek uključuju neravnotežu moći i kontrole. Zlostavljač koristi zastrašujuće, uvredljive riječi i ponašanja kako bi kontrolirao svog partnera. Isprva možda neće biti lako prepoznati nasilje u obitelji. Iako su neke veze od samog početka očito nasilne, zlostavljanje često započne suptilno i vremenom se pogorša. Prema Mayo klinici možda doživljavaš obiteljsko nasilje, ako si u vezi s nekim tko:
- Proziva te, vrijeđa ili ponižava.
- Sprječava ili obeshrabruje odlazak na posao ili u školu ili viđanje članova obitelji ili prijatelja.
- Pokušava kontrolirati kako trošiš novac, kamo ideš, koje lijekove uzimaš ili što odijevaš.
- Djeluje ljubomorno ili posesivno ili te stalno optužuje da za nevjeru.
- Ljuti se kada pije alkohol ili se drogira.
- Pokušava kontrolirati tvoj odlazak liječniku.
- Prijeti ti nasiljem ili oružjem.
- Udara, gura, šamara, guši ili na drugi način nanosi štetu tebi, tvojoj djeci ili kućnim ljubimcima.
- Prisiljava na seks i seksualne radnje protiv tvoje volje.
- Krivi tebe za vlastito nasilno ponašanje ili ti kaže da to zaslužuješ.
- Prijeti da će reći prijateljima, obitelji, kolegama ili članovima zajednice da će otkriti tvoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.
Najčešći razlozi zbog kojih žrtve preuzimaju krivnju na sebe
Možda nisi spremna potražiti pomoć jer vjeruješ da si barem djelomično kriva za zlostavljanje u vezi. Razlozi mogu uključivati:
- Partner te krivi za nasilje u vezi. Nasilni partneri rijetko preuzimaju odgovornost za svoje postupke.
- Nasilnici se često brinu kakav dojam ostavljaju pa mnogima mogu izgledati šarmantno i stabilno. To može uzrokovati da vjeruješ da se njegovi postupci mogu objasniti samo nečim što si ti učinila.
- Ako svom liječniku ili drugim zdravstvenim radnicima nisi rekla o zlostavljanju, oni mogu primijetiti samo nezdrave obrasce u tvom razmišljanju ili ponašanju, što može dovesti do pogrešne dijagnoze. Na primjer, osobe koje su preživjele nasilje od intimnih partnera mogu razviti simptome koji nalikuju poremećajima ličnosti. Izloženost nasilju također povećava rizik od mentalnih zdravstvenih stanja poput depresije, tjeskobe i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). To može pogoršati tvoj strah da si odgovorna za zlostavljanje u vezi.
- Ako si djelovala verbalno ili fizički protiv svog zlostavljača, vikala, gurala ili ga udarala tijekom sukoba. Možda se brineš da si nasilna, ali puno je vjerojatnije da si djelovali u samoobrani ili u intenzivnoj emocionalnoj nevolji. Nasilnik može koristiti takve incidente da bi manipulirao tobom, opisujući ih kao dokaz da si ti nasilni partner.
