O problemu varikoznih vena nogu koji pogađa sve veći broj žena, ali i muškaraca, razgovarali smo s dr. med. Zlatkom Čačićem, spec. radiolog, subspecijalist intervencijske radiologije, prvim liječnikom u Hrvatskoj certificiranom za primjenu unaprijeđene UGFS metode liječenja, iz Specijalne bolnice Arithera.
Varikozne vene su proširene površine vene u nogama.
Dr. Čačić objašnjava da su razlozi nastanka varikoznih vena različiti, ali glavni uzrok je genetika.
"Razlozi su brojni, ali ključni je razlog nasljedna bolest vezivnog tkiva stijenki vena uz poremećaj funkcije venskih zalistaka. Rastući trend potpomažu i suvremeni način života: sjedenje, premala fizička aktivnost, modni trendovi, a osim navedenog proširene vene mogu nastati i uslijed traume kao i teškog opterećenja – bilo uslijed rada ili sporta. Udarac također može izazvati destrukciju i oštećenje zalistaka što rezultira lokalnim proširenjem vena. Starenje uzrokuje pojavu slabosti stijenki vena, te njihovu manju elastičnost. Kontrakcija vena slabi i pritom se smanjuje protočnost krvi. Umjesto da teče do srca, krv se nakuplja u venama i uzrokuje njihovu proširenost", objašnjava dr. Čačić.
Mnogim osobama širenje vena dovodi do razdvajanja zalistaka venskih valvula. Zbog toga se osobi koja dugo stoji vene prošire još i više. Zalisci valvula, kad pravilno funkcioniraju, su zatvoreni kako bi spriječili vraćanje krvi, ali u varikoznoj veni, zalisci se ne mogu zatvoriti jer je previše proširena i krv može poteći u suprotnom smjeru. Zbog toga prestankom funkcioniranja valvula krv se vraća u površinske vene što za posljedicu ima daljnje napinjanje i širenje venskih površina.
Kako prepoznati njihov nastanak?
Većina ljudi, ali i liječnika ih prepoznaje kao nabrekline na nogama, ali proširene vene možeš prepoznati po bolovima i zamoru nogu prije nego li postanu nabrekline. No, ne moraš imati ni te simptome, upozorava dr. Čačić.
"Ako proširene vene ne izazivaju simptome - bol ili edeme (oteklina uzrokovana viškom vode), moći ćeš ih prepoznati po vidljivim znakovima poput promjene boje kože potkoljenica – često tamnija koža, pojavu kapilarne mreže oko gležnjeva ili češću pojavu dermatoloških problema kao što je ekcem. Kad se pak bolni znakovi i simptomi pojave, oni uključuju: osjećaj težine u potkoljenicama, peckanje, grčenje mišića, edem – potkoljenica i gležnjeva, bol u nogama nakon dužeg kretanja, sjedenja ili stajanja, svrbež u okolini proširenih vena, pojava ulkusa - rana – najčešće u okolini gležnjeva, pojavu iznenadnih oteklina koje ukazuju na upalu", objasnio je dr. Čačić.
Zbog progresivne tendencije razvoja bolesti proširenih vena neophodno je pravovremeno prevenirati razvoj krajnjih stadija bolesti. Pregled venskog sustava uz pomoć Color Dopplera je brz i bezbolan te će dijagnosticirati postoji li refluks, odnosno povrat u nekoj i u kojoj od vena ili opstrukcija, začepljenje.
Kako liječiti i spriječiti varikozne vene?
Proširene vene ne možeš izliječiti, liječenjem se olakšavaju simptomi, poboljšava izgled i sprječavaju daljnje komplikacije. Ukoliko primijetiš simptome bolesti, nikako ne oklijevaj potražiti pomoć.
"Izbjegavanjem traume kod sporta i rada možeš spriječiti njihov nastanak, ali naslijeđenu slabost stijenki kao i zalistaka ne možemo kontrolirati – većim dijelom djelujemo na prevenciju pogoršanja proširenja vena", objašnjava dr. Čačić.
Tradicionalni 'lijek' kojim možeš spriječiti širenje vena i smanjiti bolove u nogama je podizanje nogu na povišeno dok sjediš ili ležiš. Isto tako, možeš nositi elastične čarape ili hlače koje pritišću vene i sprječavaju napinjanje i ozljede. No, postoji i nekolicina drugih metoda liječenja, invazivnih i neinvazivnih.
"U invazivne metode spadaju operativni zahvati, ostale metode smatramo djelomično invazivnim – laser (EVLT) ili minimalno invazivnim – kemijska ablacija ( UGFS)", rekao je dr. Čačić.
UGFS metoda, najbolja i najmanje invazivna
Operativni zahvatom vene se 'čupaju' i odstranjuju ostavljajući postkirurške ožiljke, kao i oštećenje tkiva, a moguća su oštećenja perifernih živaca. Djelomično invazivna je laserska ablacija kao i radiofrekvencijska ablacija pri čemu obje metode imaju moguće nuspojave uslijed termičkog djelovanja na venu i okolinu, pa također nije moguće isključiti lezije živaca, okolnog tkiva itd. Izrazito široke i vijugave vene nepodobne su za navedene metode, posebice lasersku.
Minimalno invazivna je UGFS metoda liječenja proširenih vena pjenom, proglašena je od strane svjetskih stručnjaka flebologa najboljom metodom i to se zasigurno može opravdati i nizom prednosti koje posjeduje u odnosu na ostale metode liječenja proširenih vena.
"Gotovo sve metode su primjenjive u svim periodima godine uz manji ili veći komfor primjene", rekao je dr. Čačić.
Oporavak je drugačiji za svaku metodu
Isto tako, oporavak ovisi od metode do metode.
"Nakon kirurškog pristupa pacijent ostaje neko vrijeme hospitaliziran s ograničenjima u kretanju, a takvo stanje može potrajati i do nekoliko tjedana", govori dr. Čačić, "Prednost minimalno invazivnih metoda poput UGFS-a je brzo i bezbolno liječenje uz izostanak rezova, ožiljaka ili oštećenja na koži, a pacijent se neposredno nakon zahvata, koji traje maksimalno sat vremena, vraća svakodnevnim životnim aktivnostima bez neželjenih izostanaka s posla i dugotrajnih bolovanja."
Međutim kako su varikozne vene neizlječive, postoji mogućnost njihovog vraćanja nakon zahvata.
"Postotak vraćanja varikoznih vena ovisi o nastanku i uzroku i nažalost vrlo je visok posebice kod nasljednih poremećaja zalistaka i stijenki. Postoci variraju od 30% do 80 % i uvelike ovise o metodi koja se primjenjivala za njihovo liječenje. Prema statističkim pokazateljima najveći broj recidiva primjećujemo nakon tretiranja proširenih vena kirurškim putem, a najmanji postotak povrata je nakon UGFS i laserske metode", zaključio je.
Kad se govori o liječenju varikoznih vena, treba napomenuti skupocjenost nekih metoda kao što je laserska ablacija i radiofrekvencijska ablacija. Pa je i iz toga razloga važno krenuti s liječenjem i sprječavanjem komplikacija na vrijeme.