Obustava cijepljenja počela je s Austrijom i smrću jedne medicinske sestre dok je druga razvila plućnu emboliju nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom.
Europska agencija za lijekove (EMA) priopćila je u ponedjeljak da će u četvrtak održati izvanredni sastanak jer je više zemalja obustavilo uporabu AstraZenecina cjepiva zbog bojazni u vezi sa zgrušavanjem krvi, napominjući da su prednosti cjepiva i dalje veće od rizika. Naime, glavna organizacija za sigurnost cjepiva u Njemačkoj, Paul Erlich, odlučila je suspendirati cjepivo AstraZenece radi pojavnosti dubokih venskih tromboza koji su zabilježeni u sedam slučajeva. Dva slučaja su sinusne venske tromboze, što znači da je riječ o trombozama u području lubanje, odnosno mozga", rekao je Marijo Parčina, hrvatski epidemiolog i mikrobiolog iz Bonna. Ukupno je još osam europskih zemalja prestalo koristiti cjepivo iz iste serije - Austrija, Danska, Norveška, Island, Estonija, Litva, Luksemburg i Latvija.
Epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović kaže da treba sačekati konačan stav EMA-e. "Mi u Hrvatskoj nismo imali takva grupiranja tromboembolijskih incidenata. Imamo informacije o slučajevima van Hrvatske, ali nemamo uvid u takvu dokumentaciju, pa nemamo na temelju čega prosuđivati ovu odluku koju je donijela Njemačka. Mi i dalje slijedimo stav EMA-e i WHO-a, obje institucije koje su odgovorne za praćenje nuspojava i koje imaju mogućnost praćenja većeg dijela podataka."
Također, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno u ponedjeljak navečer se razgovaralo o problemima s AstraZenecinim cjepivom te odgovoru brojnih europskih zemalja koje su privremeno obustavile cijepljenje spomenutim cjepivom. "Stav je europskog regulatora da koristi i dalje nadmašuju rizike pa čak i uz rizike poput tromboembolije koja uzrokuje hospitalizaciju pa čak i smrt. Potrebno je detaljno proučiti slučajeve iz svih država i končani zaključak će se znati u četvrtak", rekao je Siniša Tomić, ravnatelj Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
U Hrvatskoj je zabilježena jedna prijava plućne embolije sa smrtnim ishodom u 91-godišnje osobe koja je vremenski povezana s primjenom cjepiva protiv Covida-19 AstraZeneca te je na temelju te prijave pokrenut postupak ocjene, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za lijekove. Europske agencije za lijekove navodi da je do 10. ožujka u Europskom gospodarskom prostoru bilo ukupno 30 slučajeva tromboembolije na 5 milijuna ljudi cijepljenih cjepivom AstraZenece, što je znatno manje od broja slučajeva koji se inače događaju u općoj populaciji.
Što su krvni ugrušci?
Zgrušavanje krvi ili koagulacija važan je proces koji sprječava prekomjerno krvarenje kada je krvna žila ozlijeđena. Trombociti (vrsta krvnih stanica) i proteini u plazmi (tekući dio krvi) zajedno zaustavljaju krvarenje stvaranjem ugruška na ozljedi. Uobičajeno je da će tijelo prirodno otopiti krvni ugrušak nakon zacjeljivanja ozljede. Međutim, ponekad se ugrušci stvaraju na unutrašnjosti žila bez očite ozljede ili se ne otapaju prirodno. Te situacije mogu biti opasne i zahtijevaju točnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje.
Ugrušci se mogu pojaviti u venama ili arterijama, no iako obje vrste žila pomažu u transportu krvi kroz tijelo, svaka funkcionira različito. Vene pod niskim tlakom odvode deoksigeniranu krv od tjelesnih organa i natrag u srce. Nenormalan ugrušak koji nastaje u veni može ograničiti povratak krvi u srce i može rezultirati bolom i oteklinama dok se krv sakuplja iza ugruška.
Duboka venska tromboza (DVT) vrsta je ugruška koji nastaje u glavnoj veni noge ili, rjeđe, u rukama, zdjelici ili drugim velikim žilama u tijelu. U nekim se slučajevima ugrušak u veni može odvojiti od mjesta nastanka i putovati kroz srce do pluća, sprečavajući adekvatan protok krvi. To se naziva plućna plućna embolija (PE) i može biti izuzetno opasna.
