Zdravlje Zdravlje žena 14. ožujka 2022.

Je li je moguće odgoditi menopauzu i kako se pripremiti fizički za nju?

Foto: shutterstock Menopauza se uz zdrave životne navike lakše podnosi
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Dr. sc. Erden Radončić, specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist humane reprodukcije iz Poliklinika Repromed u Zagrebu objašnjava zašto se na početak menopauze ne može puno utjecati te otkriva što se može poduzeti kako bi prelazak u to razdoblje života žene bio što lakši. Objašnjava i kada je vrijeme za hormonsku nadomjesnu terapiju, zašto treba biti oprezan s uzimanjem prirodnih pripravaka i koje zdrave životne navike pomažu

Najjednostavnije rečeno, menopauza se događa kada jajnici prestanu proizvoditi estrogen koji su prethodno, od prve menstruacije i puberteta, godinama proizvodili ciklički tijekom svakog menstruacijskog ciklusa. Po međunarodnoj stručnoj definiciji menopauza je stanje kada od zadnje menstruacije protekne najmanje 12 mjeseci. U našoj sredini prosjek nastupanja menopauze je između 49-e i 51-e godine života, ali se ona nažalost može dogoditi i puno ranije. U ranim 40. ili čak ranim 30. godinama kada se menopauza naziva prijevremenom. Uzroci ranije menopauze najčešće nisu poznati, mada određene bolesti, genetsko nasljeđe ili okolišni faktori katkada mogu biti povezani s ovim stanjem.

Broj jajnih stanica je ograničen

U biološkom smislu, broj jajnih stanica je u žene prilično ograničen. Svako žensko novorođenče rađa se u prosjeku s oko milijun potencijalnih jajnih stanica na svakom jajniku, od kojih tijekom reprodukcijskog razdoblja ovulaciju doživi svega njih 400, 500. Sve ostale stanice iz tog početnog broja nepovratno propadaju i do sada struka nije uspjela naći jasan odgovor zašto je to tako. Važna je činjenica da se to smanjenje i propadanje događa tijekom čitavog života, ali je višestruko ubrzano u dobi nakon 37., odnosno 40. godine života. Taj se period ujedno poklapa i s drastičnim padom sposobnosti zanošenja unatoč urednim ovulacijama i menstruacijama pa je nakon 40. godine života folikula sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više da bi na koncu došlo do potpunog izostanka.

Prvi laboratorijski znak koji ukazuje na popuštanje jajnika je povišenje razine folikula-stimulirajućeg hormona (FSH) koji stimulira rast jajnih stanica. S godinama je sazrijevanje jajnih stanica sve neredovitija, a FSH sve viši zbog, najprije slabljenja a zatim i potpunog izostanka stvaranja dovoljne količine estrogena koji povratnom spregom vrši kontrolu razine FSH. Stoga, pad estrogena vodi ka povišenju hormona FSH čija se vrijednost može koristiti u dijagnostičke svrhe menopauze. Povećanje razine FSH smanjuje vrijeme potrebno za sazrijevanje oocite, što se klinički manifestira kao skraćenje ciklusa koja se kod ne malog broja žena može utvrditi već u drugoj polovici 30-tih godina. U takvim uvjetima katkada je produkcija estradiola nedovoljna za poticanje stvaranja drugog hormona hipofize - LH čiji je osnovni zadatak osigurati ovulaciju pa su relativno češći i ciklusi u kojem je ovulacija izostala.

Erden Radončić | Author: Mateja Vrčković Foto: Mateja Vrčković Dr. sc. Erden Radončić dr. med. spec. ginekologije član je stručnog tima Zdravolovaca

Testovi za predviđanje kada će nastupiti menopauza nisu posve pouzdani

Predviđanje menopauze na temelju razine FSH i estradiola nije posve pouzdano stoga nedvosmislena dijagnoza može se postaviti jedino retrospektivno i tada povećanje razine oba hormona hipofize (FSH i LH) imaju potvrdnu vrijednost. U stanjima menopauze FSH u pravilu raste od 10 do 15 puta, a LH od tri do pet puta u odnosu na bazalne vrijednosti prije njenog nastupa.

Prestankom ciklusa prestaje i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma. Tkiva koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima (poglavito estrogenu) ujedno su i najosjetljivija na ove promjene. To su u prvom redu reproduktivni organi i dojke, zatim mozak, koža i sluznice te na koncu kosti i krvne žile. Nastale promjene u organizmu značajno remete kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.

Period koji obuhvaća razdoblje od dvije do deset godina prije menopauze kada funkcija jajnika polako počinje padati nazivamo perimenopauzom. U razdoblju premenopauze, krvarenje varira i u količini, a može se pojaviti i u neko neuobičajeno vrijeme unutar ciklusa.

Za razdoblje perimenopauze i menopauze karakteristični su ovi znakovi i simptomi:

  • depresivno raspoloženje, slabljenje memorije i koncentracije, iritabilnost, anksioznost, emotivna labilnost, vrtoglavice
  • naleti vrućine-valunzi, pojačano znojenje, glavobolje, poremećaji u srčanom ritmu, palpitacije, tahikardija, poremećaji spavanja, istanjena koža sklona svrbežu, ekcemima i suhoći, promjene na noktima, opadanje i slabljene kose, bolovi u mišićima i zglobovima, oticanje, utrnulost, povećane tjelesne težine i preraspodjela masti
  • seksualna disfunkcija, smanjen libido, suhoća vaginalne sluznice, svrbež i peckanje, urinarna inkontinencija, učestalo mokrenje praćeno peckanjem ili bolom uslijed čestih infekcija.

Simptomi se razlikuju ovisno o tome je li žena u predmenopauzi ili menopauzi i zapravo su individualni, ali se ipak u većine žena javljaju neke promjene i simptomi koji su karakteristični za to novo životno razdoblje.

 | Author: Shutterstock Foto: Shutterstock

Što se može učiniti za što bezbolniji prijelaz u menopauzu?

Prestanak funkcije jajnika je dakle, prirodni biološki proces koji dovodi do različitih fizičkih, psiholoških i emocionalnih tegoba koji mogu vidno poremetiti i narušiti kvalitetu života, stoga je važno poduzeti određene korake kako bi se ta tranzicija što lakše prebrodila. Ne možete puno učiniti u vezi s promjenom onoga što je zapisano u vašim genima, ali unatoč tome niste potpuno nemoćni. Zapravo, umjesto da gledate stvari koje bi mogle usporiti vaš biološki sat, najbolje je paziti na stvari koje bi ga mogle ubrzati. Na neki način se u mladosti trebamo pripremati za svoju zrelu dob.

Zdrave životne navike, optimalna fizička aktivnost, zdrava prehrana i optimalna tjelesna masa koje uvelike mogu pomoći u odgodi i sprečavanju negativnih posljedica nedostatka estrogena, karakterističnog za menopauzu. Stoga se najčešće preporuke kako se pripremiti fizički za to razdoblje u životu žene odnose na zdrave životne navike, fizičku aktivnost i adekvatnu prehranu.

Što se podrazumijeva pod zdravim životnim navikama

Kad govorimo o zdravim životnim rutinama, uglavnom mislimo na izbjegavanje štetnih navika kao što su alkohol, pušenje te općenito primjena životnih navika kao opća njega kože lica i tijela, uredan san, izbjegavanje stresnih čimbenika i tome slično. Hidracija je jako važna za prevenciju glavobolje, ali i vrtoglavice. Pijte dovoljno tekućine, a najbolji izbor je voda stoga izbjegavajte alkohol, kavu i zaslađene napitke.

Rizici pušenja dobro su poznati. Duhan smanjuje proizvodnju estrogena, najviše putem smanjenja rezerve jajnih stanica, prema suvremenim spoznajama. Uz to, duhan povećava rizik i za druga stanja u tijelu poput osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, prijeloma kostiju i različitih vrsta karcinoma.

Također promjene na koži će biti puno izraženije, ako nismo vodili računa o svojoj koži u mladosti, pravilnom njegom i fotoprotekcijom. U vidu opće njege kože bitna je pravovremena i odgovarajuća njega kože te važnost izbjegavanja pretjeranog izlaganja suncu i upotreba zaštite od sunčevih zraka tijekom cijele godine. UV zrake ubrzavaju starenje kože, potiču stvaranje staračkih pjega, ali i agresivnih tumora kože, značajno ubrzavaju gubitak sposobnosti pregradnje kolagena a time i gubitak elastičnosti, svježine i ljepote kože.

Kvaliteta sna također je jedan od ključnih faktora za poboljšanje simptoma kao što i izbjegavanje stresnih čimbenika može pridonijeti poboljšanju kognitivnih sposobnosti. Za vrijeme stresa, u tijelu se luči hormon kortizol čija povišena koncentracija kroz neko vrijeme može pridonijeti razvoju problema s pamćenjem i koncentracijom.

Tjelovježba i vitamin D preveniraju gubitak gustoće kostiju

Tjelovježba – odnosno svaka umjerena fizička aktivnost - preduvjet je zdravog načina života koju uvijek rado ističemo. Vježbanje ima pozitivan utjecaj na zdravlje krvožilnog sustava, održavanje omjera mišićne mase i masti, očuvanje čvrstine naših kostiju, i zaslužno je za smanjenje ili održavanje tjelesne težine. Tjelovježba uz uzimanje D vitamina značajno djeluje na resorpciju kalcija i prevenciju gubitka gustoće kostiju (osteoporoza).

Veliko istraživanje provedeno na ženama u srednjim godinama pokazuje da sve vrste tjelesne aktivnosti mogu pomoći u održavanju mišićne mase. Žene koje su bile fizičke aktivnije imale su veću mišićnu masu prije i nakon menopauze u odnosu na manje aktivne žene. Mada su androgeni hormoni u muškaraca neusporedivo snažniji u ovom smislu, čini se da u ženskom tijelu nemaju učinak koji bi se teorijski očekivao unatoč izvorima androgenih hormona u tijelu koji se ne mijenjaju značajnije nakon nastupa menopauze. Specifično djelovanje estrogena na žensko tijelo igra daleko važniju ulogu pa nedostatak ili potpuni gubitak sposobnosti namicanja estrogena snažno utječe na izgradnju mišića i kostiju u ženskom tijelu. Ustrajna tjelesna aktivnost i tijekom srednje dobi zasigurno dobro djeluje na usporavanje tih promjena.

Preporučljive vrste tjelovježbe su dobar kardiotrening koji će pokrenuti veliki broj mišićnih skupina te ujedno povećati otkucaje srca i tako poboljšati krvožilni sustav. Tu se preporučuje brzo hodanje, planinarenje, nordijsko hodanje, trčanje, bicikliranje, plivanje te sve vrste aerobnih treninga koje možemo zamisliti.

Osim aerobnog treninga svakako bi trebalo uključiti vježbe snage. Zbog problema s osteoporozom, koja je naglašena u ovom period (zbog gubitka hormona koji utječu na kvalitetu kostiju), vježbe s opterećenjem, s otporom, s utezima, girjama, gumama – od velikog su značaja. Osim što se pomoću navedenih vježbi osnažuju kosti, osnažit će se i čitava mišićna muskulatura, sagorjeti višak masnog tkiva i ubrzati metabolizam. A i endorfini koji se oslobađaju vježbanjem popravljaju i raspoloženje.

Vježbanje u četrdesetima | Author: shutter Foto: shutter Najbolji trening za žene u četrdesetima je kombinacija kardija i treninga snage

Mediteranska prehrana je najbolji izbor

Prehrana bi trebala biti individualizirana s obzirom na potrebe, preferencije, dob i moguće kronične bolesti. Zdrav način života, pravilan izbor namirnica i kvalitetna prehrana, uz redovitu tjelesnu aktivnost, mogu pomoći u razdoblju menopauze. Znanstvenici su utvrdili smjernice koje mogu uvelike olakšati, a možda i otkloniti neugodne simptome u menopauzi i uglavnom se preporuke odnose na slijediti mediteranski tip prehrane:

  • povećajte unos hrane bogate proteinima (namirnice bogate proteinima uključuju meso, svježu ribu dva do tri puta tjedno, sirutku, jaja, mahunarke, orašaste plodove)
  • svakodnevno jedite hranu bogatu kalcijem i vitaminom D (manje masni mliječni proizvodi poput mlijeka, jogurta, sira, zeleno lisnato povrće, kelj, špinat, zelje, riba, jaja, ulje bakalara)
  • smanjite rafinirane šećere i prerađenu hranu, a povećajte unos voća i povrća
  • što češće imajte na tanjuru hranu s velikim udjelom fitoestrogena (soja, sojino mlijeko, tofu, batat, sjemenke lana)
  • nemojte preskakati obroke, radije izaberite više manjih i češćih obroka
  • konzumirati kruh i peciva od cjelovitih žitarica, sve integralne žitarice i njihove proizvode
  • što češće na tanjuru imati mahunarke (grah, grašak, leća, slanutak)
  • povećati unos korjenastog povrća i voća (krumpir, mrkva, mango, papaja)
  • koristiti više namirnica koje su izvori “dobrih” masnoća; birati bučino i maslinovo ulje i sjemenke i počastiti se orašastim plodovima (badem, lješnjak, orah)
  • birati namirnice koje su dobar izvor antioksidanta.

Važnost i učestalost ginekoloških pregleda

Nikada nije dovoljno naglasiti pa to još jednom podvlačimo, važnost redovitih ginekoloških pregleda koje uključuju minimum PAPA test i ultrazvučni pregled, ali i nezaobilaznih pregleda dojki. Velik dio i najtežih bolesti izlječiv je, ako se dovoljno rano otkrije. Suhoća rodnice tipični je simptom gubitka estrogena i iako spada u relativno kasne simptome postmenopauze, važno je znati da pomoći ima, samo je treba potražiti. Postoji čitav niz preparata koji mogu olakšati ovakve tegobe. Tu se svakako treba posavjetovati sa svojim liječnikom i izabrati najbolje rješenje.

Također individualnim pristupom svakoj ženi u skladu s njezinim stanjem, liječnik može dati preporuku koja podrazumijeva terapijski pristup hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL) te objektivne i stručne informacije o potencijalnim rizicima i dobrobitima takve terapije, unatoč činjenici da HNL nije potreban svim ženama.

Kada je potrebno hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) i koje su nuspojave?

Iako je ulazak u menopauzu sasvim sigurno zastrašujuća pomisao svake žene i prisutan je strah od promjena ipak možemo proces učiniti lakšim i ugodnijim, značajno poboljšati kvalitetu života i prevenirati nastanak niza ozbiljnih bolesti i stanja. Hormonska nadomjesna terapija podrazumijeva najčešće kombiniranu upotrebu estrogena i progesterona. Ona je svakako rezervirana i potrebna u situacijama rane (prijevremene) menopauze, ali se u prikladnim skupinama inače zdravih žena s jače izraženim tegobama vrlo sigurno i učinkovito može primjenjivati uz stručan nadzor. Primjena HNL ima brojne povoljne učinke na opće stanje zdravlja, poput prevencije kardiovaskularnih tegoba, ali i određene rizike, što uvijek sa strane struke treba pažljivo odmjeriti.

Neke od neželjenih nuspojava i reakcija HNL-a uključuju mučnine, napetost u dojkama, pogoršanje bolesti žučne vrećice, povećanje tjelesne mase, a također i povećan rizik za pojavu raka maternice i raka dojke. Iz tog razloga se ovaj vid terapije vrši samo po preporuci liječnika te uz strogu i redovitu kontrolu ključnih parametara.

Osim očite prijevremene menopauze, dodatni razlozi (indikacije) za uvođenje HNL su teško podnošenje simptoma menopauze, pojava osteoporoze, kardiovaskularni problemi te neke od kroničnih bolesti poput dijabetesa. Preparata za HNL danas na tržištu ima jako puno. Najveći dio njih kombinacija su estrogena i progestina, koji imaju i najveću prednost u smislu kontrole nuspojava. Rjeđe korišteni, ali ipak učinkoviti preparati su lijekovi novije generacije koji djeluju kao modulatori estrogenskih receptora (tzv. SERM, selektivni modulatori estrogenskih receptora), zatim tibolon, tvar koja u određenoj mjeri funkcionira na nekoliko razina u tijelu, itd.

Možda te zanima... Može li nadomjesni estrogen usporiti starenje u menopauzi bez nuspojava? Zdravlje

Način primjene hormonske nadomjesne terapije i oprez s uzimanjem prirodnih pripravaka

HNL se može primjenjivati oralnim putem (tablete), putem kože (transdermalni flasteri, „patchevi“, gelovi i slično), kao potkožni implantati te transvaginalno – putem vaginalnih krema, pesara, ringova itd. Svakako treba imati na umu da primjena hormonske nadomjesne terapije u postmenopauzi nije sasvim bezazlena te se nipošto ne smije raditi izvan liječničke kontrole s obzirom na određene komplikacije i nuspojave koje se povezuju s primjenom HNL u manjem, ali ipak značajnom postotku liječenih žena.

Najveći rizici kod primjene HNL jesu zadebljanje sluznice maternice (tzv. hiperplazija sluznice maternice), koja lako može dovesti do pojave čak i raka maternice, povećan rizik za pojavu raka dojke te nekoliko puta povećan rizik za spontano zgrušavanje krvi i razvoj tromboze, odnosno tromboembolije. Posebna su opasnost različiti pripravci koji su dostupni i bez liječničkog recepta, a koji se mogu dobavljati u slobodnoj prodaji kao „prirodni“ preparati, „bioidentični“ lijekovi, ekstrakti raznih biljaka i trava, itd., a čiji sastav nije posve jasno definiran i poznat.

Upravo iz navedenih razloga, prije svakog planiranja primjene hormonskog nadomjesnog liječenja, obavezan je prošireni sistematski pregled koji uključuje cijeli niz pretraga kako bi se otkrile ili isključile možebitne postojeće bolesti poput dijabetesa, bolesti dojke te metaboličke pretrage (jetre, bubrega, biokemijske pretrage masnoća i kolesterola u krvi, itd), a kako bi se ustanovilo stanje organizma prije početka terapije.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.