Novo izvješće PAN Europe otkriva stopostotnu stopu neuspjeha zakona EU da zabrane najštetnije pesticide ta da je jesensko voće visoko kontaminirano pesticidima
Velike količine europskih krušaka (49 %), stolnog grožđa (44 %), jabuka (34 %), šljiva (29 %) i malina (25 %) dolaze na police trgovina i tržnica s ostacima pesticida koji su povezani s povećanim rizikom od raka, urođenih deformiteta, bolesti srca i drugih teških stanja te su otrovni za okoliš, prenosi Helsinki Times. Ove porazne informacije dio su izvješća koje je objavila Pesticide Action Network Europa.
PAN je razmotrila rezultate analiza na preko 44 tisuće uzoraka svježeg voća koje su provele vlade diljem Europe u periodu između 2011. i 2020. te zaključila kako se kontaminacija šljiva, jabuka i krušaka gotovo udvostručila. Voće iz nekih zemalja više je kontaminirano od drugih. Gotovo tri četvrtine (71 %) nizozemskih jabuka bilo je kontaminirano, u usporedbi s polovicom onih iz Grčke (54 %) i Portugala (50 %). Udio kontaminiranih belgijskih, nizozemskih i portugalskih krušaka bio je i viši (71 %, 70 % odnosno 68 %), kao i kod gotovo polovice mađarskih i grčkih šljiva. Daleko najzagađenije bile su norveške maline (61 %), dok je u slučaju grožđa najkontaminiranije bilo grčko i talijansko grožđe (56 % odnosno 47 %), prenosi domaća članica PAN Europe, Zemljane staze.
Kontaminacija šljiva, jabuka i krušaka gotovo se udvostručila od 2011.
Izvješće nazvano "Raj za pesticide", govori o tome kako su industrija i dužnosnici zaštitili najotrovnije pesticide od političkih poticaja za održivu poljoprivredu. Objavljeno je 60. godina nakon objavljivanja knjige "Tiho proljeće" koja je prva upozorila javnost na opasnosti pesticida i pomogla pokrenuti moderni ekološki pokret. Središnje upozorenje u knjizi govori o činjenici da poljoprivrednici koriste sve više kemikalija kako bi ubili sve otpornije štetočine. Taj ciklus povećava profit industrije, ali je manjkav, kažu znanstvenici.
Od objavljivanja knjige 27. rujna 1962., upotreba pesticida je porasla, izumiranje vrsta potpomognuto pesticidima događa se 1000 puta brže nego inače, a procjenjuje se da bolesti povezane s pesticidima koštaju Europljane do 32 milijarde eura godišnje. Nove regulative trebale su biti usvojene ove godine, no kako piše EU observer, europske zemlje odgodile su usvojiti nova pravila zbog zabrinutosti da bi takva ograničenja negativno utjecala na poljoprivredu u kriznoj situaciji uzrokovanoj ratom u Ukrajini.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Iako nemamo službene podatke o tome koliko je voća u domaćim supermarketima kontaminirano pesticidima, ono što znam je da Hrvatska koristi znatno manje pesticida od europskog prosjeka. Ministarstvo poljoprivrede navodi kako prema podacima službenog Statističkog ureda EU (EUROSTAT) iz 2019. godine o prodaji pesticida i korištenoj poljoprivrednoj površini, potrošnja pesticida u Republici Hrvatskoj je upola manja od prosječne potrošnje u EU. Također, usklađeni pokazatelj rizika pokazuje pad od 38 posto od 2011. do 2019. u prodaji pesticida u RH te značajan porast prodaje aktivnih tvari niskog rizika, a istovremeno su povećane površine pod ekološkom proizvodnjom.
